Stršljeni – kako se obraniti

stršljen - wikipediaU zadnje vrijeme svjedoci smo vijesti o ubodima stršljena sa smrtnim posljedicama; ” …… u šumi pokraj Đakova 31-godišnjak umro od uboda stršljena. Nesretni mladić je istovarivao drva kad je naišao na stršljene koji su mu zadali nekoliko uboda. Koban je bio ubod ispod uha. Mladiću je brzo pozlilo te je umro na putu do bolnice.” ili “Izlazak u prirodu za jedan ljudski život završio je kobno. Naime, jučer je od posljedica uboda stršljena preminula Snježana Vejnović (1972.) iz okoline Novog Grada/Bosanskog Novog. Kako navodi novinska agencija Fena, Vejnović je bila u Maloj Krupskoj Rujiškoj u vrijeme kada je zadobila ubod stršljena. Odmah nakon poziva, oko 6 sati, intervenirala je ekipa hitne pomoći, ali su liječnici samo mogli konstatirati smrt ove žene, javio je Radio RS-a.” a prensi Večernji list.

Upoznajmo stršljene;
Stršljeni (Vespa) su najveće eusocijalne ose, dosežući duljinu od 45 milimetara. Stršljeni love kukce, pa tako i pčele, najčešće pred samim ulazom u košnicu. Osim pred košnicom, love pčele i za vrijeme odlaska ili dolaska na pašu. Uhvaćenu pčelu odnose na obližnje drvo gdje joj iz mednog mjehura isišu nektar, a prsne mišiće sažvaču, pomiješaju sa slinom te ih tako pretvore u sluzavu kašu kojom hrane svoj pomladak. Navodi se da jedno prosječno veliko društvo od oko 300 do 400 životinja tijekom ljeta ulovi oko pola kilograma plijena dnevno. Na taj način, oni uz šišmiše (jer love i noću) značajno doprinose prirodnom uništavanju kukaca – štetnika i tako doprinose održavanju i prirodne ravnoteže. Stršljeni love i noću, za punog mjeseca, ako su noći vedre. Radijus lova im je oko 1500m od gnijezda. Postoji zabluda u pčelarskoj literaturi da se odrasli stršljeni hrane mesom kukaca, naročito pčela. To nije tako, zato jer odrasla jedinka stršljena nije u stanju probaviti krute proteine. Odrasle jedinke hrane se sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz raspucanog voća, te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi. Svoje ličinke hrane proteinima, najčešće dijelovima kukaca.

Mahanje rukom;
Vaše mahanje rukom, nagli pokreti kojima ih želite izbjeći, njih ljute. Sasvim dovoljno da pomisle da ih zapravo napadate i da se trebaju braniti. A stršljeni se brane napadom – ovdje u potpunosti vrijedi ona “napad je najbolja obrana”. Ubadaju. I to po nekoliko puta jer njihov je žalac gladak i ne ostaje u koži nakon uboda kao što je to kod pčela. Za razliku od pčela i osa, žalac stršljena je puno deblji i duži, prodire puno dublje u kožu, pa taj ubod puno jače boli. Ako nemate alergijsku reakciju i ako vas ubodu na neko mjesto gdje je koža deblja, nećete imati većih problema od lokalne boli i otekline. Problem nastaje ako vas stršljen ubode na neko nezgodno mjesto, kao npr. u vrat, lice ili slučajno jezik i usnu šupljinu. Tada zbog velike otekline može toći do zatvaranja dišnih kanala, gušenja i ostalih komplikacija, što može biti prilično opasno. A ako još imate i jaču alergijsku reakciju….sve vam je jasno što se može desiti. Problem je i to što nikad ne znate hoće li se ili neće javiti alergijska reakcija. Nažalost, to što do sada niste bili alergični uopće ne znači da ste zaštićeni jer uvijek postoji prvi put. Alergijska reakcija može se javiti u bilo kojem razdoblju života iako nikad prije niste imali problema s alergijama.

Ukoliko se nalazite u blizini gdje obitavaju stršljeni – par savjeta;
Evo i još par napomena što trebate izbjegavati ukoliko se stršljeni i ose unatoč svemu vrte oko vas:

NE MAŠITE RUKAMA! – Misle da ih napadate, pa će oni napasti vas. Pokušajte biti što mirniji dok se ne udalje. Znam da je to malo teže za izvesti, ali probajte se suzdržati od iznenadnih pokreta. Ovo je posebno važno napomenuti djeci i pokušati im objasniti da je to puno bezopasnije nego mahanje i bježanje.

PAZITE ŠTO JEDETE I PIJETE! – Kad prinosite ustima čašu ili neki fini zalogaj, pogledajte prije dodira usana što stavljate u usta jer nerijetko se desi da je kukac u čaši ili na hrani koju se taman spremate progutati – UBOD U JEZIK ILI BILO KOJI DIO USNE ŠUPLJINE I JEDNJAKA MOŽE BITI SMRTONOSAN!

IZBJEGAVAJTE PITI IZ LIMENKE I BOCE! – Otvor im je malen i moguće je da je kukac već zarobljen unutra, a vi ga ne vidite. Skupa s tekućinom, i on će vam ući u usta i početi ubadati jer je već sasvim dovoljno ljut i nervozan. Koristite čaše jer ćete ga puno lakše uočiti, a i sam će izletiti kad se dovoljno počasti.

POKRIVAJTE HRANU KOJU TRENUTNO NE KORISTITE! – Ako je hrana poslužena na pladnjevima ili u većim posudama, nakon što svatko uzme na tanjur koliko želi, ostatak pokrijte kakvim poklopcem, folijom ili ubrusom. isto tako napravite i s bocama pića.

AKO NAĐETE GNIJEZDO STRŠLJENA ILI OSA, NIKAKO GA NE POKUŠAVAJTE SAMI UKLONITI ILI UNIŠTITI! – Samo jedan krivi pokret uznemirit će cijeli roj i tada će napasti i vas i one koji se zateknu u blizini. Odmah nazovite službu dezinsekcije koji će vas uputiti kako da se zaštitite i doći ukloniti gnijezdo. Nažalost, cijena uklanjanja gnijezda stršljena nije mala. Gnijezdo koje nađete tijekom zime ili sasvim rano u rano proljeće, napušteno je pa ga možete ukloniti.

PLIVA na svojim stranicama savjetuje sljedeće;

  • ako je na mjestu uboda kukca ostao žalac potrebno ga je odmah izvaditi, noktima ili pincetom. Na mjesto uboda staviti hladni oblog.
  • imati u pripravnosti lijekove, a u slučaju potrebe žurno primijeniti hitnu terapiju (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid).
  • izbjegavati brze pokrete (mahanje rukama) radi tjeranja insekta jer tada postaju agresivniji.
  • izbjegavati jake mirise (parfeme, kreme za sunčanje, losione) jer oni privlače insekte.
  • ne ići u cvjetnjak ili voćnjak te ne jesti slatko i sočno voće u otvorenom prostoru.
  • oprez pri radu u vrtu (zaštititi otkrivene dijelove tijela).
  • ne hodati bosonog po travi (pčele rado borave u djetelini).
  • Izbjegavati široku, lepršavu odjeću (kukac se može uvući pod odjeću kada postaje agresivniji) i odjeću žarkih boja.
  • izbjegavati veće tjelesne napore (miris znoja privlači insekte).
  • slatke namirnice držati pokrivenima.
  • kante za smeće držati zatvorenima.
  • prozor u spavaćoj sobi danju zatvarati ili staviti na njega mrežu protiv insekata.