Ivica Glavota – Knin 2016
Predstavnik branitelja Ivica Glavota u Kninu rekao je sljedeće;

“Slavimo 21. godišnjicu pobjede nad velikosrpskim pretenzijama. Kako ćemo slaviti? To je samo naša odluka. Svi oni koji ne žele slaviti “Oluju”, široko im polje. Uz vodstvo Franje Tuđmana, Oluja je bila najveći dragulj na kruni Domovinskog rata. Borba za suvremenu Hrvatsku Olujom nije završila, to je bio samo prvi čin. Drugi čin bi trebao biti borba za suvremeno društvo, a čin nije ni započeo. 21 godinu nakon što smo im omogućili da iz udobnih fotelja upravljaju državom, posvetili su se samo osobnom probitku”, rekao je.
“Fotelje su se koristile, a narod im je povjerovao. U jednom trenutku imamo više od četiri milijuna birača, pa se onda brisalo, svugdje, ali ne u Vukovaru gdje se postavljaju ploče na srpskom jeziku, a sve bez brisanja birača. Što nam to govori?”, zapitao se pred okupljenima.
“Mi smo vjerovali da će idući korak nakon Oluje biti napredak, a sada se Hrvatska priprema za primanje migranata jer Hrvatska stari, a isti ti koji ih primaju otjerali su naše mlade iz Hrvatske. Sabor je radio manje od dva dana tjedno, isto smo mogli i mi 1995. proglasiti kolektivni godišnji odmor. Bilo je takvih i tada, koji su imali drugih obveza od dolaska na prvu liniju”, kazao je.
“Kad postanete papci u svojoj državi, budite sigurni da ćete jednom biti papkari i ovce. Samo ako to dozvolite. Narode, ne dopustimo im da nas vuku za nos praznim obećanjima. Priznajem, uzeo sam sa svojom braćom oružje da zaustavimo srbočetničku hordu. Priznajem da bih to opet učinio još žešće. Ispričavam se svima kojima nismo bili u stanju pomoći od srbočetničkih hordi. Najviše se ispričavam tebi narode, jer nismo dovršili posao do kraja, pa sad moraš trpjeti ovakva sranja u vlastitoj domovini. Priznajem sve”, zaključio je Glavota čiji je govor više puta prekidan pljeskom.


Tak se negda pri nami delale

U Općini Budinščina, Krapinsko-zagorske županije smjestilo se živopisno mjesto Gotalovec.”Tak se negda pri nami delale” naziv je programa udruge Gotali koji je ostvaren u suradnji sa nekolicinom srodnih udruga te velikim angažmanom svih članova udruge na čelu sa predsjednicom Ines Kuna Lihtar. Bogat program koji se sastojao od sportskog dijela, posebice su bile zanimljive nesvakidašnja takmičenja u piljenju drva na “kozari”, bacanju “škornja z ramena”, “voženju tački” te potezanju “štrika prek potoka”.
U predivnom ambijentu Frideljovog mlina stariji su se prisjetili mladih dana, a mladi naraštaji kako vidjeti kako kako su se pilili trupci na hrušterici, prelo na kolovratu, pravila jabučnica na preši, mljelo žito u žrvnju, kako se pralo na potoku. U večernjem programu nastupili su gosti iz Slovenije, Kosova, Sikirevaca i Konjšćine.
Foto: Udruga Gotali


Zaštita baštine.

SLAMA – LAND ART FESTIVAL

SLAMA – land art festival umjetnički je koncept, koji objedinjuje istodobno manifestaciju i prostor umjetničkog djelovanja. Osim toga, spaja kulturnu i tradicijsku baštinu, koristeći prirodne resurse i promovirajući načela održivog razvitka. Na polju tik do parka prirode Kopački rit tjekom nekoliko dana gostujući umjetnici pod otvorenim nebom od tisuća bala slame izrađuju skulpture.
Udruga Sloma utemeljena je u ljeto 2007. godine poslije prve kiparske kolonije Slama 2006, inicirane kao privatni projekt, pod vodstvom Nikole Fallera, mog. kiparstva. Precizno su definirane namjere i plan razvitka, a kolonija je dobila međunarodni epitet već iste 2007. godine, Od tada do danas Udruga se afirmirala kao izrazito cijenjen i prihvaćen dio Osječko-baranjske kulturne scene.
Festival uspješno spaja suvremeni kiparski izričaj u slami, kao materijalu koji je ujedno karakterističan i tradicionalan u ovom podneblju s drevnim žetvenim običajima, čime ovaj lokalni i regionalni projekt poprima širu vremensku i geografsku dimenziju.
Umjetnici stvaraju vrijedna i originalna djela, koja nakon SLAME nastavljaju svoj život na brojnim javnim prostorima Baranje, čuvajući direktnu referencu na SLAMU i ujedno podižući estetsku razinu javnih prostora, čineći tako Baranju sve zanimljivijom turističkom destinacijom.
Međunarodna umjetnička ekipa okuplja se u Baranji sredinom mjeseca kolovoza, kada počinju s cjelodnevnim radom na polju; naglasak je na autorskom, ali i timskom radu.
Zadnji dan ove manifestacije rezerviran je za završnu svečanost, koja okupi veliki broj posjetitelja iz okolnih gradova i sela. Nastupaju razna kulturno-umjetnička društva, udruge, glazbeni izvođači i tradicionalni obrti regije, a sve uz bogatu trpezu kulinarskih delicija ovoga kraja.
U znak zahvlanosti, za žetvene plodove, najveća se skulptura, sa zalaskom sunca, spaljuje na očigled i oduševljenje svih posjetitelja.
Izvor:www.tzo-bilje.hr/slama


Najviše i najizoliranije selo na južnim obroncima Bjelašnice

Lukomir

Lukomir je planinsko selo koje se nalazi na južnim obroncima Bjelašnice na 1495 metara nadmorske visine, što ga čini najvišim naseljenim mjestom Bosne i Hercegovine i jedinim preko 1300 m. Lukomir je jedinstven po mnogo čemu, a ponajprije po kamenim kućama starim i preko 200 godina, koje su prekrivene šindrom od trešnjevine. Na osnovu stećaka koji se nalaze u selu i koji potiču iz 14. i 15. vijeka, vjeruje se da je selo bilo naseljeno i prije više stotina godina. Današnji stanovnici sela potomci su ovčara iz hercegovačkih sela Kamen i Žulj iz okolice Stoca, koji su zbog iznimno bogatih pašnjaka ovdje…..
Pročitaj više….. →

Seoske igre – Kmečke igre

Kmečke igre u susjednoj Sloveniji točnije u Čezsoči prikazale su stare tradicijske obrte, domaću hranu i gostoprimstvo. Igre su etonološki orijentirane, a takmičenje se odvijalo u četri discpiline. Dečki su se takmičili u rezanju drva, čišćenju oraha, a djevojke u sakupljanju oraha koji su bili skriveni u travi, te u ručnom pranju i sušenju rublja. Posjetitelji su uživali u domaćim okusima i izložbi tradicijskih obrta.


50. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA, Zagreb, 20. – 24. srpnja 2016.

Program 50. Međunarodne smotre folklora (MSF) trebao bi u prigodi visokog jubileja dostojno obilježiti Smotrin doprinos nacionalnoj kulturi zbog kojeg je 2014. odlukom Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba proglašena nacionalnim festivalom. 50. MSF treba podsjetiti na povijest i ulogu smotri folklora u Hrvatskoj te na promjene koje je doživjela tijekom vremena.
U programu 50. MSF nastupit će folklorna društva i pojedinci koji reprezentiraju različitosti hrvatske etnografske baštine (3 kulturne zone i brojna uža područja s osebujnim plesnim i glazbenim folklorom, nošnjom i običajima) te predstavnici nacionalnih manjina, Hrvata iz susjednih zemalja, iz iseljeništva i stare hrvatske dijaspore. Desetak ansambala predstavit će baštinu drugih naroda i kultura.
Više o smotri na – www.msf.hr
Galerija: ITALIJA, Cori, EGIPAT, Kairo, UKRAJINA, IRSKA, Rosinver, Koncert etnoglazbe – Ethno na putu u Hrvatskoj, BUGARSKA, Bistrica

Galerija: FRANCUSKA, La Grande, SLOVAČKA, Skalica, ŠPANJOLSKA, Mallorca, HKUD ‘Prigorec’, Lička izvorna skupina ‘Plješevica’, HSPD ‘Podgorac’



Stare krušne peći i lončarstvo – Rakalj

Ornela Škabić

Povijest kruha, pretpostavlja se, stara je 15.000 godina, kada se kruh spravljao miješajući vodu i divlje žitarice. Otada do danas pečenje kruha je evoluiralo u tri glavne faze:
1. Pečenje na nivou zemlje – najstariji je oblik ognjišta gdje se pomoću raznih oblika donjih i gornjih posuda, glinenih poklopaca, saća, kamenih ploča,…, peče u razini sa zemljom. To je bio prvi stupanj razvoja prema današnjim suvremenim pećima.
2. Komin (ognjište) – prostor za pečenje dignut iznad nivoa zemlje sa otvorenim ložištem. Princip pečenja je sličan pečenju na ognjištu
3. Krušne peći – Zatvoreni sustavi akumuliranja energije, koji kasnije zračenjem te iste energije omogućavaju pečenje kruha. Krušne peći pojavljuju se tek u novije vrijeme, u posljednjih 400 godina. U kasnijim godinama, pojeftinjenjem proizvodnje željeza, naročito poslije 1. sv. rata dobijamo klasične metalne peći za pečenje kruha.

Pročitaj više….. →

Letovanić za Vukovar i Smotra izvornog folklora Pokuplja, Posavine i Banovine

U Letovaniću pokraj Siska u sklopu humanitarne kulturno-turističke manifestacije Letovanić za Vukovar održano je natjecanje u starim športovima. Organizacija igara na obali rijeke Kupe pokazala se kao pun pogodak s obzirom na veliku vrućinu jer je voda ipak dvala osvježenje.
Natjecalo se u; povlačenju užeta, kamenu s ramena, skoku u dalj, skakanju u vrećama, piljenju drva, nošenju košare na glavi, nošenju jaja na žlici i hodanju na štulama. U ukupnom poretku pobijedili su treću godinu za redom Letovanci. Drugo mjesto osvojila je ekipa Š.U. Stjepan Grgac iz Petrovca, a treći su bili Š.U.
Osvježenje je bilo potrebno i učesnicima tradicionalne izvore smotre folklora Pokuplja, Posavine i Banovine. Domaćin HKUD „Poculica“ iz Letovanića ugostila je KUD Kolo iz Vukovara, KUD Moslavčanka iz Donje Gračenice te KUD Sv. Florijan Poljane Lekeničke. Smotra je protekla u lijepom ozračju u životopisnom ambijentu pješčane plaže rijeke Kupe. Nakon smotre mnogobrojni posjetitelji okupirali su kupalište i nastavili druženje uz glazbu kasno u noć.


Obitelj i kućanstva u Hrvatskoj

Obitelj, Rečica, Pokuplje, 1923.Tipologija obitelji i kućanstava u Hrvatskoj potkraj 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća bila je drukčija nego što se iz etnografske građe može naslutiti. Naime, u etnografskim izvorima, pa i u drugoj polovici 20. stoljeća, pretežu opisi velikih obitelji i kućanstava s više bračnih parova, tzv. zadruga, a gotovo potpuno izostaju opisi života u malim obiteljima koje su već početkom 20. stoljeća dominirale na širokom hrvatskom području. Ta građa na dvostruki način daje krivu sliku o kućanstvima u Hrvatskoj u tom razdoblju: s jedne strane daje dojam da su proširene obitelji dominirale, a s druge strane da su bile iznimno velike. Statistički izvori već za posljednja desetljeća 19. stoljeća bacaju sasvim drugo svjetlo na kućanstva u većini hrvatskih područja – pokazuju i mali broj zadruga i, općenito, pa i u zadrugama, mali broj ukućana. Nestajanje je zadruga teklo različitim tempom u različitim hrvatskim podrečaučjima: različiti geopolitički položaji, duga razdvojenost uprave u pojedinim područjima, razlike u njihovu uključivanju…….
Pročitaj više… →

Svatovi – “Ljubešnica”

Svadba u Ljubeščici, četrdesetih god. 20. st.Vjenčanja su iz praktičnih razloga bila najčešće u zimi. Tada, naime, još nisu postojali hladnjaci, a nije bilo ni ledenica, pa bi se u toplije doba godine pripremljena hrana brzo pokvarila. Svatovi su se održavali u razdoblju od Svih svetih strongdo adventa, a zatim je opet moglo biti samo snubokof, pa se opet počelo sa svadbama od Tri kralja (6. siječnja) pa sve do korizme……

Pročitaj više… →

Konavoska svadba – KUD “Stjepan Radić” Pridvorje

KUD “Sinj”

KUD Sinj

Kud Sinj je osnovan 27.listopada 2007.god. Od svog osnutka do danas KUD Sinj je nastupao na svim smotrama folklora u lijepoj našoj Domovini. Isto tako smo nastupali više puta u Republici Madarskoj i Austriji na poziv Gradišcanskih Hrvata 2011 god. imali smo zapažen nastup u Austrijskom glavnom gradu Beču. Puno nastupa smo imali u našoj županiji tj. u Splitsko-Dalmatinskoj i ostalim županijama diljem ljepe naše. KUD Sinj njeguje običaje sa prostora Cetinskog i Sinjskog kraja i cijele županije Splitsko-Dalmatinske. Plešemo nijemo Sinjsko kolo (dernek, Splitske plesove, Trogirski šotic, Vrlicko kolo, Kvadrillju i…..
Pročitaj više….. →

Salomon Berger


Samuel Berger

Malo je poznato da je utemeljitelj Etnografskog muzeja u Zagrebu Salomon Berger. Izraziti ljubitelj hrvatske etno baštine i promotor hrvatskih tekstilnih proizvoda temeljenih na tradicionalnim ornamentima. Čitajući njegovu biografiju dobivamo uvid u veličinu njegovog djela, no vidljiva je još jedna pojava koja se ni nakon 100 godina se nije promijenila, a to da u Hrvatskoj nema previše razumijevanja za poslovne ideje posebice one vezane za hrvatsku tradicijsku kulturu.
BERGER, Salomon, sakupljač narodnih rukotvorina (Mňešice, Slovačka, 25. II 1858 — Zagreb, 11. I 1934). Sin zemljoposjednika i trgovca Hinka. U djetinjstvu je naučio seoske poslove i zanate. Zbog rane očeve smrti prekinuo je školovanje u realci u Žilini te učio trgovački zanat u trgovini manufakturnom robom u Novom Mestu na Vahu. God. 1876. dolazi u Zagreb, zapošljuje se u trgovini te po ugledu na zagrebačkog trgovca Danu Hermana, a uz podršku Srećka Laya i Ise Kršnjavoga pokušava razviti industrijsku proizvodnju seljačkih rukotvorina koristeći hrvatsku narodnu ornamentiku. Otvorio je prvu tkalačku školu, koju je vodio samostalno 7 godina uloživši vlastiti kapital. God. 1903/1904. u njegovim radionicama bilo je zaposleno više od 600 seljačkih tkalja (poslije 2000 tkalja). Kao ugledan proizvođač tkanina bio je carski i kraljevski dobavljač, što svjedoči o kvaliteti njegovih proizvoda. Robu je prodavao uglavnom u inozemstvu, gdje ……
Pročitaj više….. →

Ivanje u Buševcu – Običaji kroz godinu

„Ivanje u Buševcu“ ponudilo je niz događanja kroz nekoliko dana. „Običaji kroz godinu“ kulturno umjetnički program osim domaćina Ogranaka Seljačke sloge Buševec na zasigurno jednoj od najljepših pozornica – Ljetnoj pozornici iza Doma kulture okupio je sljedeće goste: KUD „Obreška“ Donja Obreška, KUD „Horvati“ Horvati, KUD „Antun Klasnić“ Lasinja, KUD „Paurija“ Dubravci, KUD „Ivan Goran Kovačić“ Beravci te KUD „Mihovil Krušlin“ Šenkovec. Brojni gledatelji uživali su u nastupima, prekrasnim nošnjama i zaraznom veselom duhu folkloraša.


Priskanje vatre svetog Ivana Cvitnjaka

Hrvatsko kulturno prosvijetno društvo “Matija Gubec” povodom blagdana svetog Ivana Krstitelja, 25 lipnja organizirao je Priskakanje vatre svetog Ivana Cvitnjaka, na Etnosalašu Balažević. Ovaj drevni običaj se nekada organizirao po selima i salašima, nije bilo šora u selu na kojima se nije palila vatra. Vatra se u večernjim satima palila od svetog Ivana do Petrova. Sada je već polako zaboravljen i rijetko se prakticira.
Hkpd Matija Gubec


Pšenice su klasale

U ogranizaciji Folklornog ansambla “INSULA IVANICH” uz stručnu pomoć ravnateljice Muzeja Kutina Slavice Moslavac u Pučkom otvorenom učilištu Ivanić grada otvorena je 3.etno izložba “Pšenice su klasale”. Iznimno zanimljiva izložba koja prikazuje tradicalionalna oruđa i alate za obradu zemlje i njenih darova vraća nas u težačke dane. Iako danas u svijetu tehnike, modernih čuda i nevjerojatnih strojeva nešto ne nedostaje, nešto fali, nešto što su ta teška vremana imala, druženje, prijateljstva, zajedništvo…….


Lipo mi je i povolji mi je

U organizaciji KUD-a Sveti Rok – Brežani održani su 4.susreti kulturno umjetničkih društava “Lipo mi je i po volji mi je”. Uz domaćine KUD-a “Sveti Rok” Brežani nastupili su: KUD “Sveti Juraj” Draganić, KUD “Bratinečko srce” Bratina te KUD “Netretić” Netretić. Po završetku nastupa biran je najljepši par u narodnoj nošnji. Susreti su prošli u vrlo veselom ambijantu na nači kako to samo folkloraši mogu, uz poziv na sljedeće susrete gostima i publici se zahvalio se predsjednik KUD “Sveti Rok” Željko Grubač.


51. Smotra pjevačkih skupina i vokalnih zborova Karlovačke županje


ZAKUD Karlovačke županije

Održana 51. Smotra pjevačkih skupina i vokalnih zborova Karlovačke županije, posljednja ovogodišnja smotra u ciklusu županijskih manifestacija u suorganizaciji ZOAKD-a grada Karlovca i ZAKUD-a Karlovačke županije.
Ukupno 30 skupina koje su sudjelovale na smotri pokazale su zavidnu vokalnu kvalitetu i dokazale koliko je snažna ljubav prema pjesmi i pjevanju u našoj županiji.
Smotra se održavala dva dana u prekrasnom ambijentu Starog grada Dubovca nastupilo je 16 skupina u kategoriji izvorne pučke glazbe: Muška pjevačka skupina KUD-a župe „Sv.Rok“ Skakavac, Ženska pjevačka skupina KUD-a „Sv.Ana-Vučjak“ Karlovac, Ženska pjevačka skupina KUD-a župe „Sv.Rok“ Skakavac, Mješovita pjevačka skupina KUD-a „Lađevčani“ Lađevac, Ženska pjevačka skupina KUD-a „Mostanje“ Karlovac, Ženska pjevačka skupina KUD-a „Sv.Rok“, Brežani, Ženska pjevačka skupina KUD-a „Sv.Antun“ Zadobarje…….
Pročitaj više… →


Legenda o dolasku Hrvata: petorica braće i dvije sestre

Otokar Iveković

Legenda o dolasku Hrvata na naše prostore Europe potaknula je mnoge hrvatske slikare u 19. stoljeću da prema svojoj viziji prenesu tu legendu na platno. Tako su nastale slike Miickeov “Dolazak Hrvata u Hrvatsku 638. godine”, Quiquerezov “Dolazak Hrvata na sinje more” i Ivekovićeva slika “Dolazak Hrvata na more”. Ovaj ćemo put reći nešto o legendi o dolasku Hrvata kako ju je doživio i naslikao slikar Josip Franjo Mućke. Najprije nekoliko riječi o slikaru.
Rodio se i umro u Mađarskoj. Živio je od 1819. do 1883. (Nagyatad-Pećuh). Najveći dio života proveo je u Osijeku i Zagrebu. Poznati su ….
Pročitaj više… →

KUD “Slavonac” iz Forkuševaca

KUD Slavonac iz Forkuševca

Kulturno umjetničko društvo Slavonac iz Forkuševaca osnovano je 1974.godine. Djelujemo u četiri sekcije: folklorna,pjevačka,tamburaška,dramska. Sudjelovali smo na svim većim smotrama folklora u zemlji i inozemstvu (Đakovački vezovi,Vinkovačke jeseni,Miholjačko sijelo,Valpovačko ljeto,smotra folklora”Na Neretvu misečina pala”,smotra folklornih pjevačkih skupina Slavonije,Baranje i Srijema “Brodsko kolo”,smotra folklora “Zlatna berba” u Rakitovici,smotre folklora u Pitomači, Bektežu, V.Kopanici, Harkanovcima, Ernestinovu, Ferdinandovcu, Pleternici, Gorjanima, Belom Manastiru, Velikoj, Topolju (crkveno pjevanje), D.Motičini, zatim u Zagrebu na Međunarodnoj smotri folklora i snimanju emisije “Šokadijo,dok ti ime traje” u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog i brojni drugi nastupi)…….
Pročitaj više….. →

“Igra kola” – Ogulin 2016


Igra kola

Već 20 godina, svakog prvog vikenda u lipnju, u Ogulin dolazi preko tisuću folkloraša, čuvara folklorne tradicije i kulturne baštine iz čitave Karlovačke županije i drugih krajeva Lijepe naše, koji sa sobom donose pjesme, plesove, običaje te svoje zavičajne narodne nošnje. Kao čuvari folklorne tradicije i sjećanja na neka prošla vremena, sudionici se svake godine iznova trude prezentirati se na ogulinskoj smotri u što boljem svjetlu i podijeliti bogatstvo svoga tradicijskog blaga sa svima nama.
A tako je bilo i ove godine, na jubilarnom 20. “Igra kolu”. Ova velika manifestacija je protekla dva vikenda brojnim programima, izložbom o povijesti smotre, malim “Igra kolom”, koncertom duhovnih napjeva, revijom narodnih nošnji Karlovačke županije te nastupima 36 kulturno umjetničkih društava obogatila kulturni program u našem gradu i doprla do srca svih sudionika i posjetitelja…….
Pročitaj više….. →

Predstavljamo KUD “Stjepan Radić” Pridvorje

KUD Stjepan Radić

Kulturno-umjetničko društvo “Stjepan Radić” osnovano je 1996. godine no ta godina ne označava početak folklorne djelatnosti u Pridvorju.
Pridvorje – jedno od sela na krajnjem jugu Hrvatske, nekoć, u vrijeme Dubrovačke republike, bilo je upravno središte cijelih Konavala. Ta tradicija stolovanja dubrovačkog kneza, koji je s obronaka nadgledao razvitak cijelog ovog kraja, ostavila nam je u naslijeđe obvezu gajiti sve tradicijske vrijednosti koje svjedoče o kulturi konavoskog čovjeka. Ta kultura nastala je upravo kao plod njegova svakodnevnog življenja i stvaranja. Osnivanje KUD-a značilo je obnovu folklornog stvaralaštva koja u Pridvorju ima stoljetnu tradiciju.
Tradicija folklornog stvaralaštva i djelovanja razvila se tijekom godina te se s koljena na koljeno prenijela sve do danas. Među prvim velikim nastupima najznačajniji bio je onaj u Beču s početka 20. stoljeća, kao i nastup na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1977. godine.
Pročitaj više… →

Porez i daće

Kmet

Da su se vlasti u bilo koje vrijeme bliže i dalje prošlosti i te kako pokušavale opravdati svoje namete vidljivo je iz djela knjige “Hrvatska opetovnica” tiskane za vrijeme vladavine Austro-Ugarske monarhije. Što se u međuvremenu promjenilo? Višestruko su narasle daće, porezi, nameti, izmišljen je veliki broj imenica, zamjenica, nije porez nego prirez, taksa, biljeg, …..

Na ništa se ljudi ne tuče više nego na porez i daće. Pri to udri u hvalu dobrih starih vremena, kao da se onda nije plaćalo poreza. Ali ta dobra stara vremena nisu ništa predrasuda starijih ljudi. Jer vrieme napreduje, a samo oni koli to napredovanje ne vide, i koji ga, bud sa slabe pameti, bud sa starih nogu, ne mogu sliediti, pa zaostaju, hvale stara vremena i jauče koliki je to danas teret sa porezom i daćom. Istina,….

Pročitaj više….. →

Prisjećanje na reviju narodnih nošnji – Ogulin -2016

Sljedećeg vikenda u Ogulinu održati će se jubilarna, 20. smotra izvornog folklora Karlovačke županije “Igra kolo” Ogulin 2016. Na bogatstvo narodnih nošnji Karlovačke županije, prikazano je na velikoj Reviji narodnoj nošnji u Parku kralja Tomislava u Ogulinu, 2011. godine podsjeća nas ZAKUD Karlovačke županije.


Komarevački umjetnici – Antolčićevi nasljednici


OŠ Komarevo

Biti inovativan i kreativan, jedinstven u prezentaciji kulture i tradicije, s naglaskom na osobnost jednog od najvećih Hrvatskih ilustratora, kipara i grafičara Ivice Antolčića izazov je koji je sa velikim uspjehom odradila OŠ Komarevo. Ravnateljica Gordana Vasić uz pomoć učiteljice Sanje Jinek osmislila je projekt u sklopu kojeg je održana priredba u Kristalnoj kocki vedrine u Sisku, pod pokroviteljstvom Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport, branitelje i civilno društvo Grada Siska. Tema školskog kurikuluma jesu tradicijske vrijednosti tako da je na priredbi sve bilo u tom duhu. Recitacije, plesovi, pjesme, igrokaz vrlo dobro ukomponirani u zanimljivu cjelinu, iza koje je bio vidljiv profesionalan pristup ugodno su iznenadili prepunu dvoranu. Naglasak na darovite učenike bio je sastavni dio priredbe, a daljnji poticaj u radu osim ravnateljice i nastavnika škole pružio je i Ivica Antolčić obrativši se nazočnima……
Pročitaj više….. →

KUD “Slavko Janković” Šiškovci

Šiškovci

Organizirano djelovanje folklornog društva u Šiškovcima počinje oko 1935.g. kada je društvo nastupilo na smotri folklora u Vinkovcima. Slijedili su nastupi na smotrama u Babinoj Gredi, Privlaci, Njemcima i Županji,a 1939.g. na poziv učitelja Adama Ace Jemrića – Keljina društvo je nastupalo u Petrovaradinu.
Društvo je djelovalo sve do Drugog svijetskog rata kada je došlo do stanke, a nakon rata nastavljeno je sa radom slabijeg intenziteta.
1.veljače 1972.g. društvo je osnovano pod nazivom „Društvo ogranak seljačke sloge“, a 1973. je registrirano. Na skupštini društva 16.3.1974.g. društvo je promjenilo ime u Amatersko folklorno društvo „Slavko Janković“.
Slavko Janković volio je Šiškovce, po majci je bio iz Šiškovaca (Jemrić – Keljin). Tadašnji stariji članovi društva bili su njegovi suvremenici i sjećaju se brojinih sijela koje je Slavko organizirao u selu kada je dolazio na „ferije preko leta kod svog bać Andrije – Keljinog“.
Pročitaj više….. →

Pulena – zaštitnik i ukras broda

Pulena2Još u najranijem dobu brodovi su na pramcima postavljali izrezbarene likove-glave mitoloških nemani ili patrona zaštitnika. Odatle potječe naziv “pramčana figura”, “pramčana glava” ili pak samo “glava”. Također i ukras (i termin) “oči broda” potjecao je “iz pogleda” figure na pramcu. Običaj postavljanja likova (figura) na pramce brodova spada u vid ukrašavanja, a poznat je još i starim narodima. Običaj je nastao u starom vijeku, a obuhvaćao je isticanje likova mitoloških nemani, likova istaknutih vođa i najčešće personificiranih božanstava. Postavljanje likova božanstava poteklo je iz preporuke…..
Pročitaj više… →

Šibeniče, ti si stina

U povodu Dana Šibensko-kninske županije, sinoć je na Trgu Republike Hrvatske održana 10. smotra izvornog folklora “Šibeniče, ti si stina”.


“Desetu godinu za redom ovom manifestacijom nastavljamo njegovati i čuvamo od zaborava tradicijsku kulturnu baštinu Šibensko-kninske županije s kojom se ponosimo. Hvala vam, što njegujete kulturnu baštinu svoga mjesta i kraja i što ste dio te prebogate baštine donijeli večeras u Šibenik, sjedište Županije, koji u ovoj godini slavi svoj veliki jubilej – 950. obljetnicu prvog pisanog spomena grada.”, rekao je župan Goran Pauk zaželjevši dobrodošlicu svim sudionicima smotre i brojnoj publici. Na smotri su nastupili; KU „Šibenske šuštine“, Šibenik, KUD „Spužvar“, Krapanj-Brodarica, DFA „Zvončići“-KUD „Kralj Zvonimir“, Knin, KUD „Dinara“, Kijevo, KUD „Koralj“, Zlarin, KUD „Sv. Ilija župa Kljaci“, Kljaci, KUU „Bezdan“, Pirovac, KUU „Zvona Zagore“, Mirlović Zagora, KU „Vodiške Perlice“, Vodice, Etno udruga „Petrovo polje“, Ružić, KUD „Bedem“, Grebaštica, KUU „Miljevci“, Miljevci, KUD „Dubrava“, Dubrava kraj Šibenika , KUD „Naši korijeni“, Kljake i KUD „Koledišće“ Jezera te gostujuća društva: KUD „Paurija“ Dubravci (Duga Resa) i KUD „Kuševac“, Kuševac (Đakovo).

KOLO OKO BARE

U organizaciji KUD “SVETA ANA” Radikovci održana je smotra folklora “KOLO OKO BARE” u prepunom Mjesnom domu Radikovci. Osim domaćina nastupili su KUD ʺDUKATIʺ SVINJAREVCI, KUD ʺIVO ČAKALIĆʺ KAPTOL, KUD ʺMLADI ŠOKCIʺ DUBOŠEVICA i KUD ʺMATIJA GUBECʺ DONJI MIHOLJAC.


DANI IVANA MERZA

U spomen na Ivana Merza u organizaciji KUD-a „Zov zavičaja“ održana je smotra folklora. Mnogobrojne goste na početku je pozdravio je potpredsjednik KUD-a Vinko Mršić, naglasivši važnost očuvanja običaja i tradicije te dodao kako se svojih korijena i običaja ne treba sramiti, već naprotiv kako se njima treba ponositi. Program koji je uslijedio pokazao je da su doista narodni običaji ponos svakog kraja, bez obzira iz kojeg podneblja dolazili. Nastupili su najprije mladi tamburaši KUD-a „Tančec“ iz Jalševca Nartskog pod vodstvom Saše Šimića, potom KUD „Izvor“ iz Viškova podred Rijeke, čiji članovi čuvaju običaje Bosanske Posavine, potom KUD „Resnik“ sa zapaženom koreografijom Resničke svadbe. Predstavili su se i članovi Udruge Hrvata BiH Rugvica sa svojim izvornim folklorom, a zatim KUD „Božo Račić“ iz Bele Krajine u Sloveniji. Pravu buru oduševljenja izazvala je završna izvedba u kojoj je nastupila Udruga „Kalinka“ iz Čakovca, koja okuplja predstavnike ruskog govornog područja iz Međimurja, a koja se predstavila s bogatom koreografijom Ruske svadbe.
Izvorni članak….. →

42. smotra dječjeg folklora Karlovačke županije

Smotra
Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti Karlovac i ZAKUD Karlovačke županije organizirali su u Domu Oružanih snaga “Zrinski” 42. smotru dječjeg folklora Karlovačke županije. To je najmasovnija i najveselija županijska smotra. Ukupno će nastupiti više od 500 malih folkloraša iz dječjih folklornih skupina iz sedamnaest udruga s područja Karlovačke županije. Gosti smotre su KUD “Ady Endre” iz Koroga i KUD “Mate Balota” iz mjesta Rakalj u Istri. Ispred Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja smotru će pratiti selektor Goran Knežević. Najuspješniji dječji ansambli predstavljat će Karlovačku županiju u lipnju na Dječjem festivalu u Kutini i u rujnu na Dječjim vinkovačkim jesenima.
Pogledaj galeriju….. →

Svim majkama, bakama sretan Majčin dan



Palagruška regata je održana prije 420 godina davne 1593.

Gajeta

Liber Comiciae, sadrži najstariji dokument o regati gajeta falkuša od Komiže do Palagruže. Godine 1593., na dan deveti mjeseca svibnja, u središtu komune kojoj pripada otok Vis — u gradu Hvaru — sastavljen je popis sedamdeset i četiri vlasnika gajeta falkuša koje će početkom toga ribolovnog mraka sudjelovati u regati od Komiže do Palagruže. Na znak topovskog hica 20. svibnja 1593. godine krenula je iz Komiže armada od 74 falkuše predvođena ratnom galijom prema 42 milje udaljenom otoku Palagruži. Za America’s Cup najstariju internacionalnu regatu s 159 godina tradicije su čuli svi, oko nje se danas okreću stotine miliona dolara. Koliko je ljudi čulo za Komišku regatu koja se održala te davne 1593. kada su se Amerikanci nazivali indijancima a nacionalno plovilo im je bio kanu od bizonove kože i što smo mi učinili na promociji toga događaja od prije 420 godina?…..
Pročitaj više….. →

Tavankut – Selo koje spaja privredu i umjetnost
Tavankut
Pročitaj više….. →

Praznik rada

PRVI SVIBNJA – PRVI MAJ

Majpan ispred kuće Branka Jurića koji vjerno čuva ovaj običaj

U starini, prije Drugog svjetskog rata 1. maj (u narodu su ga tako zvali) se nije slavio kao blagdan, osobito na selu. Za njega su više vezani neki običaji seoske mladeži. Kao takvog su ga prihvatili i stariji. Uoči prvoga maja palile su se bakljade, obično na putu gdje je bilo dovoljno mjesta i gdje nije bilo opasnosti da se nešto zapali. To su obično radili dečki i mladi muškarci. A palili su najčešće suhu kukuruzovinu koju su krave zimujući oglodale pa su ostali samo tzv. batakovi. Toga je bilo u svim dvorištima. Palilo se i granje od kakvog starog plota (trnje) koji se tog proljća mijenjao. Uz bakljadu se pilo vino i rakija, ponekad pekla slanina (a to su dečki od kuće donijeli). A onda kasnije, kad noć utihne išli su dečki u livade, odsjekli mlado stablo ješića (johe), grabića ili čak breze (oni koji su bili bliže šumi), nosili pred kuću svoje cure i u tišini, da njezini ukućani ne čuju, usadili bi u zemlju to………….

Pročitaj više….. →

Svjetski dan plesa

Ples
Svjetski dan plesa slavi se od 1982. godine 29. travnja i širom svijeta čitaju se međunarodne i nacionalne poruke ljudi neraskidivo vezanih uz ples. UNESCO-ov Međunarodni odbor za ples Međunarodnog kazališnog instituta za ples ITI pokrenuo je ovu inicijativu, a izabrao je dan rođenja začetnika modernog baleta i jednoga od najvećih plesnih reformatora Jeana Georgesa Noverrea za Svjetski dan plesa.

Osnovna ideja tog dana je podsjećanje javnosti na ples kao umjetnički oblik izražavanja te uživanje u njegovoj univerzalnosti koja prevladava sve političke, kulturne i etičke prepreke.



Jurjevo u Klinčec Selu


Sveti Juraj – jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika

Sveti JurajSveti Juraj (lat. GEORGIUS, grč. GEORGIOS), jedan je od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne crkve. Njegovo štovanje rasprostranjeno je diljem Europe, a neke ga države štuju kao svoga sveca zaštitnika. Sveti Juraj povijesna je osoba. Rođen je u III. stoljeću u Kapadociji (Palestina). Potjecao je iz plemenitaške obitelji, što ga je obvezalo da postane vojnik. Ubrzo je među vojnicima stekao veliku popularnost, a za nagradu postao je zapovjednik jedne satnije. Potom postaje i zapovjednik bojišta. No sam Juraj veoma je rano postao kršćanin i zbog svoje vjere došao u sukob sa zapovjednom strukturom u vojsci. Bio je član Vojnoga vijeća u svojstvu časnika. Veoma brzo uvidio je da se mora izjasniti i dati dokaz svoje vjere, ne krijući da je kršćanin. Nakon majčine smrti svoj bogat obiteljski imetak razdijelio je siromašnima, a svojim robovima dao je slobodu.
Pročitaj više… →

KUD “Sinj”

KUD Sinj

Kud Sinj je osnovan 27.listopada 2007.god. Od svog osnutka do danas KUD Sinj je nastupao na svim smotrama folklora u lijepoj našoj Domovini. Isto tako smo nastupali više puta u Republici Madarskoj i Austriji na poziv Gradišcanskih Hrvata 2011 god. imali smo zapažen nastup u Austrijskom glavnom gradu Beču. Puno nastupa smo imali u našoj županiji tj. u Splitsko-Dalmatinskoj i ostalim županijama diljem ljepe naše. KUD Sinj njeguje običaje sa prostora Cetinskog i Sinjskog kraja i cijele županije Splitsko-Dalmatinske. Plešemo nijemo Sinjsko kolo (dernek, Splitske plesove, Trogirski šotic, Vrlicko kolo, Kvadrillju i…..
Pročitaj više….. →

ODRŽAN 14. TRADICIONALNI KONCERT NAJUSPJEŠNIJIH UDRUGA ČLANICA ZAKUD-a

U svečanom ozračju Zorin doma u Karlovcu, u nedjelju 17. travnja 2016. godine održan je 14.Tradicionalni koncert najuspješnijih udruga u kulturno umjetničkom amaterizmu Karlovačke županije u 2015. godini. Na koncertu je nastupilo 14 udruga – članica Zajednice amaterskih kulturno umjetničkih djelatnosti (ZAKUD) koje su temeljem ocjena stručnih povjerenstava na županijskim smotrama, susretima i festivalima predstavljale Karlovačku županiju na državnim manifestacijama tijekom 2015. godine. Nastupili su Puhački orkestar DVD-a Ogulin, Tamburaški orkestar KUD-a „Sv. Juraj“ Draganić, Izvorna pjevačka skupina KUD-a „Sv. Ana – Vučjak“ Karlovac, KUD „Klek“ Ogulin, Studio za plesnu edukaciju i umjetničko stvaralaštvo Studio 23 Karlovac, KUD „Izvor“ Generalski Stol, Dječja skupina „Fijolice“ KUD-a „Sv. Juraj“ Draganić, KUD „Korana“ Slunj, Tamburaški sastav KUD-a „Klek“ Ogulin, Folklorni ansambl „Matija Gubec“ Karlovac, Mješoviti pjevački zbor „Chorus Carolostadien“ iz Karlovca, Dječji ansambl KUD-a „Lipovac“ Generalski Stol, KUD „Sv. Juraj“ Draganić, te Udruga likovnih amatera (ULAK) iz Karlovca.
>>>>> više o koncertu na stranicama ZAKUD Karlovačke županije

KUD “Lađevčani” iz Lađevaca kod Slunja

Đurđevac

Malo Kordunsko mjesto Lađevac sa desetak sela i zaseoka nalazi se nedaleko od Slunja. Povratkom iz progonstva krajem 2000. godine nakon obnove svojih domova, Lađevčani su sa 20-ak entuzijasta na čelu sa gđom. Dragicom Bijonda prvi puta u novijoj povijesti prišli obnovi svoje baštine osnutkom kulturno- umjetničkog društva imenom „Lađevčani“.
Društvo broji tridesetak članova sa pjevačkom i tamburaškom sekcijom koji posebno njeguju sviranje naše izvorne tamburice-samice.
Važno je istaknuti da jedan broj članova živi i radi u Zagrebu, u svakoj prigodi su s nama i velika potpora radu KUD-a „Lađevčani“.
Članovi društva pronoseći ime svoga mjesta s ljubavlju njeguju pjesme, plesove i običaje kao i sakralnu baštinu svog kraja. Dio svjetovne i sakralne baštine zabilježen je na AUDIO, CD i DVD nosačima zvuka.
Pročitaj više….. →


Hrvatska folklorna grupa Gradišća – POLJANCI

Hrvatska folklorna grupa Gradišća “POLJANCI” osnovana 1977.godine čuva i gaji Hrvatsku kulturu, otrgnutu od zaborava, na vrlo i zabavan i edukativan način nastojeći ju približiti i mladim i starim generacijama. Brojni nastupi diljem Europe, ali i drugih kontinenata proizvod su rada vrijednih članova i njihovih obitelji. Pročitajmo što su rekli sebi;
1977.strefi se na inicijativu mag. Angelike Kornfeind oko 30 mladih ljudi da bi skupa tancali. Malo kašnje školski nadsavjetnik Jakov Dobrović sa svojimi malimi tamburaši naprikzeme muzikalno peljačtvo. Majke kotrigov ušiju nošnje i pod imenom POLJANCI grupa počne imati čvrst stav u …..

Pročitaj više….. →

Smotra koreografiranih i izvornih folklornih skupina zaprešićkog kraja, Zaprešić,april 2016.

KUD “Bistra”, Dremlje mi se mila mati
KUD
KUD “Jablanovec”, Tri koraka /H.Zagorje/
KUD
KUD “HRUŠEVEC KUPLJENSKI”, Kak se pri nam popevalo i tancalo
KUD
KUD “Pušća”, Pušća: Javoj diko /pjesme i plesovi Like/
KUD

Pročitaj više….. →

Narodne nošnje Čeha Sisačko-moslavačke županije

Česi

Česi su na područje Hrvatske doseljavali u nekoliko valova i to iz različitih dijelova Češke i Moravske. Prvi doseljenički val zbio se 1825. godine kada dolaze na poziv grofa Jankovića i naseljavaju njegova imanja na području Daruvara i Pakraca, a drugi oko 1880. godine. Česi dolaze gotovo iz svih dijelova Češke i Moravske, a nešto manje iz Šleske. Osim ovih organiziranih doseljavanja, zbivala su se i manja individualna doseljavanja osobito u gradove, ali i u sela s već doseljenim češkim stanovništvom.
Izvori u kojima se spominju doseljavanja Čeha, na primjer kronika Češke osnovne škole u Hercegovcu, koju je pisao učitelj Stanislav Sykora ili odlomci u ponekim proznim djelima hrvatskih Čeha, spominju stanje kakvo su zatekli došavši u novu domovinu. Ovi podaci o okućnicama i nastambama, o životu u obiteljskim zadrugama, kao i opis odjeće dragocjeni su podaci….
Pročitaj više….. →

Mrčevo 2016

U Mrčevu, Dubrovačko-neretvanskoj županiji na prekrasnoj lokaciji Lokve uz mnogobrojne posjetitelje održana je tradicionalna manifestacija Mrčevo 2016. Posjetitelji su osim u prekrasnom danu uživali i u nastupu: Limene glazbe Zaton, Dubrovačkih trombunjera, Dubrovačkih primorskih svatova s izvedbom Primorske svadbe, te Malim Linđom, koji je bio poslastica za kraj, a nastupilo je dvanaestak kulturno–umjetničkih društava gostiju iz Dubrovačko-neretvanske županije, Dalmacije, te Bosne i Hercegovine.

Predstavljamo vam KUD “Rakalj” Rakalj

Rakalj

KUD “Rakalj” iz Raklja osnovano je u kolovozu 2011. godine, s ciljem očuvanja tradicije i izvornog folklora svog kraja: Istre Društvo je mlado osnovano, ali iza sebe ima petnaest godišnje iskustvo prezentiranja istarske folklorne baštine u Hrvatskoj i inozemstvu. U očuvanju tradicije, najvažnije mjesto predstavlja rad s djecom i mladima, te njihovo osposobljavanje za buduće prezentiranje naše folklorne, a ujedno i Hrvatske baštine. Od istarskih…..
Pročitaj više….. →

Lov i Ribolov – što, kako, zašto i sa čime se nekad lovilo

LovNeredovit i ne osobito važan dio gospodarske djelatnosti bio je lov. Njime se donekle dopunjavala prehrana i priskrbljivala sredstva za pučku medicinu (poput puhove ili veprove masti). No, najvažnija mu je bila svrha obrana od štetočina. Uz to, bio je to način razonode muškome svijetu.
Pritom valja naglasiti da su seljaci pretežito lovili pasivno, primjenjujući pri hvatanju životinja različite oblike zamki i stupica. Predmet lovačkoga interesa bile su ptice – kos, sjenica, jastreb, divlja patka, divlja guska, fazan i sl……

Pročitaj više… →

Tradicija potkivanja jaja

Običaji nekad

Kreševo je gradić u blizini Sarajeva,smješten u kotlini rječice Kreševčice ispod srednjovjekovne utvrde Bedem. U utvrdi stolovao je i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević.Ona je bila i posljednje utočište kraljice Katarine. Ispod utvrde formirano je naselje Kreševo. Ono se naglo razvija dolaskom rudara Sasa. Počinje prerada ruda i razvija se zanatstvo—kovačija. Proizvodi iz Kreševa kolali su po cijelom balkanu pa i dalje.
Bili su tu brojni rudnici ili kako su ih tada nazivali majdani u kojima se kopala ruda barita, žive i željeza. Već u srednjem stoljeću…..
Pročitaj više… →

KUD “Mijo Stuparic” Velika Ludina

KUD Mijo Stuparic
Kulturno-umjetničko društvo „Mijo Stuparić“ Velika Ludina svoje ime nosi po piscu i zastupniku seljaka, Miji Stupariću. Utemeljeno je 1. prosinca 1994.godine. Broji 85 članova u 5 sekcija u kojima danas djeluje (dječja i odrasla plesna, tamburaška, pjevačka, te sekcija ručnoga rada). Njeguje običaje, pjesme i plesove Moslavine, kraja iz kojeg i dolazi, te izvodi pjesme i plesove: Posavine, Međimurja, Podravine, Sjeverne Moslavine, Bilogore, Turopolja, Slavonije, otoka Ugljana, otoka Murtera, Šibensko-primoštenskog priobalja i otoka – stara kola, te Gradišća.Logo Izuzetno se ponosi velikim brojem mladih…….
Pročitaj više… →

Vjerni čuvari tradicije rodnog kraja

KUD Rama Pleternica

Doselili su neki prije 50 i više godina u Slavoniju, Požegu, Jakšić, Tekić, Buk, Svilnu Resnik, Pletrenicu i brojna druga mjesta u Požeštini i okolici. Ostavili su svoju rodnu grudu koju u svom srcu i danas nose. Mnogi pate za svojom Ramom, svojim rodnim krajem, iako im je u nekom pogledu lijep život u Slavoniji. Svoju žudnju za rodnim zavičajem utažuju na razne načine kako je samo njima znano jer teško se zaboravlja gruda s koje si potekao i zemlja na kojoj si odrastao unatoč tomu što u tom vremenu život nikoga nije mazio niti pazio. Gnjeo te i proganjao na sve načine tadašnji režim, strah u kosti zavlačio, na djeci se mnogim roditeljima osvećivao, a i roditeljima na djeci….tada je to išlo u nedogled. I što je na kraju ramski čovjek mogao učiniti….napustiti svoju rodnu grudu i otići u nepoznato, otići tamo gdje je mislio da će mu biti barem malo bolje, život dostojan čovjeka.
Pročitaj više… →

Uskrs – najveći blagdan kršćanstva

Gradnja uskrsnoga krijesa, Kuljevčica, Hrvatsko zagorje, 1930.

Po suboti, u osvit prvog dana sedmice, dođe Marija Magdalena i ona druga Marija pogledati grob. I gle, nastade žestok potres, jer anđeo Gospodnji siđe s neba, pristupi i odvali kamen i sjede na njega. Lice mu bijaše kao munja, a odjeća bijela kao snijeg. Od straha pred njim zadrhtaše stražari i postadoše kao mrtvi. Kada dakle žene pogledaše, opaziše da je kamen od groba odvaljen; a bijaše vrlo velik.
Zatim anđeo reče ženama: “Znam, vi tražite Isusa Nazarećanina raspetoga. Zašto tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu kako reče! Dođite i vidite mjesto gdje je ležao. Sjetite se samo što vam je navijestio dok je još bio u Galileji, kad je govorio: Sin čovječji treba da bude predan u ruke grešnicima, da bude raspet i da treći dan uskrsne. Potecite žurno i javite njegovim učenicima, i Petru, da je ustao od mrtvih. I gle, on pred vama ide u Galileju, ondje ćete ga vidjeti, kako vam reče. Eto, rekoh vam.“…..
Pročitaj više… →

500 godina procesije “Za Križem”

Križonoše

Već više od 500 godina stanovnici središnjeg dijela otoka Hvara u noći sa Velikog četvrtka na Veliki petak idu za križen. U krugu od šest mjesta – Vrbanja, Vrboske, Jelse, Pitava, Vrisnika i Svirača – prođe se i do 25 km. Središnja osoba procesije je križonoša, koji nosi križ iz osobnog zavjeta ili želje, a prate ga obitelj i prijatelji u bratimskim tunikama, noseći ferale i torce. Uz križonošu i pratnju su i pjevači Gospina plača, drevnog i mnogima nerazumljivog napjeva.
Nije poznato kada su krenuli prvi teški pokornički koraci, kada se netko u našim mjestima prvi dosjetio uzesti križ i krenuti u noć. Postoji nekoliko teorija ….
Pročitaj više… →

Vezana jaja

Vezana jaja

Trgovački centri prepuni uskršnjih ukrasa u svom blješatavilu jednostavno mame i kao da govore kupi me, i zaista je najlakše kupiti čokoladnog zeca ili tvornički bezprijekorno proizvedene uskršnje ukrase. No kada dođemo u topli dom i odložimo kupljene ukrase zadovoljstvo prestaje. Imati nešto jedinstveno, nešto što će nas zaokupiti i na kraju učiniti sretnijim bez malo rada baš i ne ide, no svaka minuta kreativno utrošenog vremena nemjerljiva je dobivenom zadovoljstvu, a pohvale prijatelja i gostiju dodatan su motiv za još koji izazov.
Pročitaj više… →

Cvjetnica – Isusov ulazak u Jeruzalem

Cvjetnica

S nedjeljom Cvjetnicom započinje “Veliki tjedan”. Oprečnost iskustava koja je upoznao Gospodin Isus Krist, potresaju nas duboko u srcu. Nedjelja Cvjetnica je njegov pobjedonosni ulazak u Jeruzalem! A malo dana poslije on će biti osuđen smrću na križu. U Evanđelju Isusova ulaska u Jeruzalem Matej ocrtava veselo klicanje mnogih ljudi. Oni su u ulasku Kristovom koji jašuć na magarcu, na magaretu, mladetu magaričinu, vidjeli ispunjenje proročkih obećanja. Sada bi trebala nastupiti moć kralja iz kuće Davidove….
Pročitaj više… →

Sveti Josip zaštitnik hrvatskog naroda

Sveti Josip

Josip je bio potomak iz Davidova kraljevskoga roda te je po njemu i Isus bio Davidov potomak. Radio je kao siromašni tesar iz Nazareta i u njegovoj je blizini Isus proveo svoje djetinjstvo i mladost, živeći jednostavnim radničkim životom. Kršćani slave Josipa, Marijinog zaručnika i Isusova poočima kao sveca i kao Božjeg odabranika, kome je Bog povjerio da bude glava nazaretske obitelji u kojoj se ostvarilo Isusovo utjelovljenje.[2] Uz svoj tesarski rad, Josip je bio vjernik. Molio je i čitao Sveto pismo, pristao je vršiti Božju volju i da Bog po njegovu životu čini svoja djela. Josip je bio toliko spreman Bogu vjerovati, da nije sumnjao ni onda kada mu je Bog govorio u snovima. Bog mu je u snu rekao, da uzme Mariju za svoju ženu i da se ne boji onoga što je u njoj začeto. Kasnije mu je također poručio, da uzme Mariju i dijete i ode u Egipat, i da se također u određeno vrijeme vrati iz Egipta i nastani u Nazaretu. Drugim riječima, Josip je bio dobro upućen u Božje govore.[3] Bio je pobožan čovjek, znao je ići pravim putem. Imao je plemenitu dušu. Primio je Mariju i Isusa pod svoj krov, pratio ih kroz život i branio, prehranjivao ih je radom svojih….
Pročitaj više… →

Dani kršćanske kulture

Dani Krscanske Kulture

Dvanaesti po redu, Dani kršćanske kulture nastavljaju tradiciju započetu 2005. godine. I ove godine u Splitu, Dubrovniku, Šibeniku bogat kulturni i duhovni program obilježava jedanaest dana manifestacije kojoj je cilj promicanje i ukazivanje na ona djela, autore i događaje na kojima je izgrađena europska kultura i na čijim temeljima stoji i hrvatska kulturna baština.
Među brojnim sadržajima možete pronaći izložbe, koncerte, tribine, filmove, predstavljanja knjiga… Ovogodišnji dobitnik nagrade “Andrija Buvina”, koja se dodjeljuje za izniman doprinos kršćanskoj kulturi, je hrvatski akademski slikar Josip Botteri Dini…..
Pročitaj više….. →

Vjerovanja u nadnaravna i demonska bića – VILE

Nadnaravno - Vile

Od niza nadnaravnih i demonskih bića kojima su prožete hrvatske predodžbe o svijetu i životu, neka su raširena po svim hrvatskim krajevima poput vila, vještica, vukodlaka … Neka se, međutim, javljaju na ograničename hrvatskom prostoru. Tako je po cijelome jadranskom području poznato vjerovanje u niz demona istoga ili sličnoga naziva (malić, macić itd.) koji se, doduše, razlikuju u detaljima, ali su zapravo varijacije jednoga tipa. Njihove pandane nalazimo tek sporadično i u kontinentalnome dijelu Hrvatske. Od kraja do kraja nailazimo na vjerovanja u neka bića koja su po svojim nazivima i nekim detaljima praktično nepoznata izvan mjesta u kojima su zabilježena, ali usporedbom njihovih manifestacija pokazalo se da među njima možemo uočiti koliko sličnosti toliko i razlika.
Pročitaj više….. →

Vodenica na Dravi

Vodenica

Pjesmama o Dravi HKUD-a “Osijek 1862″ u Osijeku je počela sa radom ni manje ni više nego vodenica. Ovaj hvale vrijedan projekt koji je uspješno priveden kraju pokazatelj je što se dobije kada dobra ideja padne na plodno tlo. Sama ideja proizašla iz povijesti Osijeka, točnije na prostoru današnje “Zimske luke” gdje se u 20.steljoću nalazilo 60-tak mlinova-vodenica. Savezničko bombardiranje ….
Pročitaj više… →

Croatan Indijanci

Croatan Indijanci

Još prigodom svog dolaska na Jug, početkom 7. stoljeća, Hrvati su zauzeli obale najljepšega mora na svijetu, Jadranskog, gdje su se tijekom vremena izmiješali s domaćim romansko-ilirskim pučanstvom. Stoga je hrvatska navezanost na more bila istaknuta, a ponekad i sudbonosna: bili su poznati kao vrsni mornari, a neko su vrijeme – osobito u vrijeme prvoga hrvatskog kralja Tomislava (10. st.) – svojom ratnom mornaricom gotovo suvereno vladali Sredozemljem. U kasnijim stoljećima samostalna je Dubrovačka republika nastavila s tom pomorskom tradicijom i trgovala s čitavim tada poznatim svijetom. Većina povjesničara drži kako su neki od hrvatskih moreplovaca sudjelovali i u drevnoj Columbovoj ekspediciji u otkriću Novoga svijeta (1492.) – američkog kontinenta (za koji se tada pogrješno smatralo da je zapadna obala Indije). Drugi pak (L. Adamic) drže kako su dubrovački moreplovci na američku obalu dospjeli i prije Columba! Svakako, povijesna je činjenica da svojim brodovima Dubrovčani trgovali s Amerikom u prvim desetljećima i stoljećima po otkriću toga kontinenta. Izuzetno je zanimljiv spomen hrvatskog imena iz 16. stoljeća. Naime, jedno se indijansko pleme nazivalo Croatan Indijancima: djeca su imala čudnu “vrlo lijepu svijetlosmeđu kosu”, Indijanci su upotrebljavali u svom jeziku neke riječi koje su zvučale hrvatski. Živjeli su u Sjevernoj Karolini, na otoku Roanoke i u njegovoj blizini. Kad se guverner White 1590. vratio u tu naseobinu obići engleske doseljenike……
Pročitaj više… →

Legenda o Tovaru

Tovar

Nikad neću bit siguran je li na Sv. Andriji bija ikad neki tovar, ali pretpostavljam da je možda i bio, jer nije lako nosit stvari s male rive u podnožju otočića, sve do vrha di se nalazi kuća svjetioničara. No, kako nisu svi svjetionici niske i male hridi, nego ima i onih velikih, pače gorostasa, kao što su Sušac, Struga, Palagruža – tako je i teško tek tako bez nečega što olakšava transport, doći do vrha. A zamislite sad da uz to što se uspinjete uz neprohodnu i daleku strminu, morate nositi zalihe hrane, možda gomilu stvari, za mjesec, dva dana, plinske boce, (pa i namještaj, ako se svjetioničar seli). Koliko puta triba sić doli,….
Pročitaj više… →

OBIČAJI VEZANI ZA ROĐENJE DJETETA

Dica

U životu svakoga para koji se voli, kao kruna ljubavi javlja se novi život, stvorenje ljudsko, koje probudi sve ljudske osjećaje, donoseći sreću i veselje u svaku obitelj.
Samo jedno stoljeće prije žene su se u prosjeku udavale deset godina mlade i rađale su najmanje desetero djece više nego u današnje vrijeme. Smrtnost rodilja i djece bila je jako velika. Žene su živjele trideset godina manje nego danas.
Vezano za rođenje djeteta poštovali su se stari običaji kroz koje se iskazivala posebna briga za trudnicu, rodilju i dijete: posjećivanje rodilje. darivanje djeteta i majke, blagoslov majke, okupljanje obitelji, kumova i prijatelja, i krštenje djeteta.
Trudnice su običavale ići pješice na Trsat moliti Majku Božju za pomoć na porodu: da porod sretno prođe te da ona i dijete ostanu živi.
Siromaštvo u to vrijeme nije dopuštala ženi da se odmara: ona je bila ta koja je vodila gospodarstvo. Žena je obrađivala zemlju, brinula se o stoci i peradi, odgajala djecu, jer muževi ako nisi bili u ratu, radili su u inozemstvu, da bi teškom mukom od usta odvojen novac poslali, ili donijeli doma. Priča se da su trudne žene mnogo puta s bremenom na leđima pokucale babici na vrata: «Dođite jer ću roditi!»……..
Pročitaj više →

HKUD Livada Jabuka

HKUD Livada JabukaDruštvo nastavlja tradiciju kulturnog stvaralaštva iz davne 1951. godine. Tada je osnovano KUD Radost» Sela na prijedlog naše mještanke i upraviteljice škole u Selima. Bilo je nositelj kulturnog života i imalo je više sekcija: folklornu, dramsku, šahovsku, nogomet i odbojku. Djelovalo je do 1962. godine kada prestaje sa radom.

Novo razdoblje kulturnog rada počinje 1981. godine nastavljajući tradiciju prethodnika, a s ciljem da se od zaborava sačuvaju izvorni narodni običaji, pjesme i plesovi Posavine i Pokuplja. Od tada do danas kroz razne sekcije društva prošlo je preko 200 članova svih generacija.

Pročitaj više →

Kako su Hrvati pobijedili Avare i došli u svoju novu domovinu

Avar

U 6. i 7. stoljeću na prostorima današnje Hrvatske i ovog dijela Europe vladali su Avari ili Obri. Gospodarili su cijelom tadašnjom rimskom provincijom Dalmacijom koja se protezala od Jadrana do Save. U Panonskoj nizini bilo je središte njihove države – tzv. Kaganata. Bilo je to i vrijeme stalnih borbi Avara protiv Bizanta i Bugara, koje su svoj vrhunac dosegle 630. godine. Oko te godine došlo je i do borbi za kagansko prijestolje između Avara i Bugara.
To su iskoristili nadolazeći Hrvati te su između 630. i 632. godine više puta pokušavali prijeći Dunav. To im je uspjelo 632. kada su hametice porazili Avare. Prema bizantskim zapisima cara Konstantina Porfirogeneta (10. stoljeće). Hrvati su na ovo podrućje došli pod ….
Pročitaj više… →

Nakit – Halbica

Halbica

Djevojke i žene kitile su glavu, vrat, prsa i ruke, i sav ukras nazivao se nakit. On je osim ukrasnog detalja obilježavao dob žene, položaj u zajednici, a smatralo se i da štiti od zlih sila. U svečanim zgodama oko vrata nosile su se ogrlice od nizova koralja – đund(a), struka, bisera, zlatnih dukata (petaka i sedmaka), petokrune. U sjevernoj Moslavini dukati su mogli biti nanizani ili na baršun vrpcu ili učvršćeni na kartonsku podlogu, uvijeni u glat samt, zvani listovi. Na taj način moglo je biti od 25-30 dukata na ….
Pročitaj više….. →

KUD “Lipa” Semeljci

Semeljci

Bogatstvo folklorne tradicije, pjesme, plesa i mnoštvo različitih nošnji pretočeno je u KUD “Lipa“iz Semeljaca, čija bogata povijest seže još za prvi Titov „Dan mladosti“ ,kada je ondašnji „Narodni folklor Semeljaca“ nastupio na velikoj smotri folklora Slavonije i Baranje koja je bila u Semeljcima. Tek desetak godina kasnije ,točnije 18. svibnja. 1966., semeljački je folklor dobio naziv KUD “Lipa“ premda sami počeci foklornog amaterskog djelovanja u sklopu pjevačkog društva sežu još od 1907.godine.
Na brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu“ Lipa“ je privukla pozornost gledatelja izvornim folklorom, običajima i „lipim ruvom“ svojih baka brižno čuvanim u starim hrastovim škrinjama, otrgnutim od zuba vremena. Bitno je naglasiti da društvo i danas, poslije toliko vremena kontinuiranog rada posebnu pažnju pridodaje tradicionalnom spremanju, jer je u Semeljcima neizrecivo bogatstvo narodnog ruha pa ne ….
Pročitaj više….. →

Izbjeljivanje platna

Pralje

Jedan od težih ženskih poslova, bilo je pranje rublja. Rublje se pralo tijekom cijele godine, bez obzira na godišnje doba i klimatske uvjete. Osobito je bilo teško prati rublje zimi, za vrijeme velikih snjegova i hladnoća. No, žene su išle na protočne ili stajaće vode, jame iskopane za te potrebe, tzv. prala ili prališća.
Nakon tkanja platno se izbjeljivalo. Otkano se platno skidalo s tkalačkog stana, i stavljalo u drveni sud, beđanj parj’encu, parencu, lub’cu, bjelitku, bjelitnicu. Rublje se slagalo u posudu….
Pročitaj više….. →

Iz davnina – Samoubojstvo djevojke Pod Orsulom

Libarze

Lucija, kći Petra Trtomana iz Bana, u očajničkom nastojanju da izbjegne napastovanja svoga gospodara Džore Bosdarija, pobjegla je iz njegove kuće u Gradu 6. svibnja 1726. hitajući prema Konavlima. Gospodar je za djevojkom poslao vojnika Stjepana Marica, a Marić ne bivši brz na nogama, zamolio svog mlađeg druga, također vojnika, Nikolu Mazavca da potrči za djevojkom. Mazavac je uspio sustići djevojku na vrhu Čibače, blizu kuće gospara Šulinovića i prisilio je da se vrati.
“Hođi samnom u tvoga gospara koji ti obećava da ti neće ništa učiniti”,

uvjeravao ju je, a prestrašena djevojka….

Pročitaj više….. →

Plesna zabava – pravila i občaji – nekad

Običaji nekad

Možemo pokušati razumjeti što je sastajanje na plesu značilo za omladinu i sve one koji su bili na neki način vezani uz nju. Možda će primjer iz Divuše odgovoriti na većinu postavljenih pitanja.
»Kad mi idemo pa se pitamo đe ćemo, oćemo li u Donju Oraovicu ili ćemo u Četanoviće (Cvjetanoviće) Čokulu i Stani. To su djevojke. Samo su onda bile, kako smo mi žvali, najkulturnije za nas muške. Nisu se odupirale. Naročito kad Šokci dođu….

Pročitaj više… →

KUD “Seljačka Sloga” Kupinec

KUD Seljačka Sloga Kupinec

Kulturno umjetničko društvo koje ima dugu i bogatu tradiciju folklornog stvaralaštva, blizu 80 godina. Uz nekoliko prekida u svom djelovanju uspjelo je očuvati nošnju, pjesme, plesove i običaje kupinečkog kraja. Sadašnja postava Kud-a okupljena je u proljeće 1993. godine i od tada neprekidno djeluje i do sada su odradili više od 120 nastupa diljem naše domovine. 2007. pokrenuli su manifestaciju pod nazivom “Kupinečki drmeš” koji se sada već tradicionalno održava svake godine okupljajući folklorna društva iz raznih dijelova naše zemlje(bilo je ukupno 38 društava).
Od 2008. djeluje i djećja fofklorna skupina koja broji preko 30 članova i do danas su imali 36 nastupa….
Pročitaj više… →

Priča o kruhu Moslavačkog kraja – 1.dio

Priča o kruhu

Narod moslavačkog kraja je kao glavnu hranu (ranu) za jutarnje i večernje obroke uzimao isključivo u kruhu (kru, kruv, hljeb, hleb). Oblik i kvaliteta je mogao biti različit od “prostog” kukuruznog do “pisanog” (svetečnog, blagdanskog) kruha.
Do Drugog svjetskog rata, (a siromašno stanovništvo i do 60-tih godina 20. st.), svakodnevni kruh je peklo od kukuruznog brašna (tzv. kukuruzovnice ili kuruzovnice) te prohe ili proje zatim od miješanog ječmenog, raženog i kukuruznog brašna, dok se za razne svetkovine koristilo bijelo pšenično brašno, ječam je također, doduše u rijetkim prilikama, zamjenjivao jednu od navedenih žitarica, ali zbog nedovoljne finoće i ostataka klasja u brašnu, nikada nije rado prihvaćen. U obiteljskim zadrugama koje su egzistirale do početka 20. stoljeća vladala su stroga pravila ponašanja, a naročito pri stolu. Hranili su se dosta oskudno. Najviše su jeli…..
Pročitaj više… →

Proslava Sv.Blaža u Bešincima

Sv.Blaž

Stari zapisi čuvaju podatak da je 1754. god u Bešincima postojala kapela Sv. Ane. Vjerojatno je bila drvena kao i ostale kapele u našem kraju, pa je nakon dotrajalosti 1761. godine srušena i zaboravljena. Tek 1925. godine uzidana je današnja kapela i posvećena Sv. Blažu. Sliku koja se u njoj nalazi naslikao je Ivo Čakalić iz Doljanovaca 1958. Kako je došlo do izbora Sv. Blaža za naslovnika, mi danas ne znamo. Znakovito je da u bližoj okolici nema crkve niti kapele ovoga sveca. To bi mogao biti razlog da mi, domaći vjernici, župljani župe Kaptol pristupimo o slavljenju crkvenog goda ovoga sela , zagovorniku za zaštitu od bolesti grla, izmolimo Božji blagoslov po njegovu zagovoru za sebe i svoje najdraže. A tko bijaše Sv. Blaž? Ime dolazi od grčkog Blasios i latinskog Blasius. Kažu da je armenskog porijekla. Sv. Blaž je bio biskup u Sebasti u Armeniji, a umro je mučeničkom smrću 316….
Pročitaj više… →

Pokladno jahanje – Stari Mikanovci

U Starim Mikanovcima je i ove godine održano pokladno jahanje. Konjogojska udruga “Griva” ove je godine pod pokroviteljstvom Općine Stari Mikanovci organizirala ovu hvale vrijednu manifestaciju. Uz učešće mnogobrojnih konjaničkih udruga i mještana skup su pozdravili Anđelko Rukavina ispred udruge “Griva” te načelnik Općine Stari Mikanovci Mario Milinković. Skup je posvetio i pozdravio mikanovački župnik Vlado Karačić. Ovogodišnje pokladno jahanje imalo je pet postaja.
Izvorni članak →

KUD “Antun Klasinc” Lasinja

KUD Antun Klasinc

Na inicijativu župnika vlč. Antuna Klasinca, 1928. godine osnovano je Pjevačko društvo sv. Cecilije i limena glazba u okviru kojeg su se ljudi počeli okupljati, družiti i razvijati kulturno-umjetničke vrijednosti. 16.1.1938. godine osnovan je ogranak „Seljačke sloge“, Lasinja u okviru kojeg djeluju: folklorna sekcija, mješoviti pjevački zbor, tamburaška sekcija i limena glazba. Osnovana je u svrhu aktivnog i kreativnog djelovanja mladih u zajednici te radi promicanja kulture, očuvanja narodnih običaja, promicanje povijesnih vrednota i prenošenje tradicije na mlade naraštaje.1952. djeluje nekoliko sekcija. Najaktivnije:…..
Pročitaj više… →

Zorka Sever (1894 – 1973)

Zorka Sever

Obnovljeni stari drveni trijem u stilu moslavačke tradicijske drvene arhitekture ograđen izvornom drvenom ogradom u Popovači je zavičajno- muzejski prostor i nosi ime poznate popovačke slikarice, pjesnikinje, kolekcionarke i pokretačice svih kulturnih zbivanja svoga vremena na ovom području – Zorke Sever.
Zorka Sever zaboravljeno je ime slikarice i kolekcionarke, dobre poznavateljice narodne rukotvorne baštine, koja je nepravedno izostavljena iz popisa slikarica plemkinja i valja ga ravnopravno postaviti uz imena Slave Raškaj, Vere Nikolić, Marije Novaković – ne radi slave, već radi kulturno povijesne istine!
Zorka Sever rođena je 29. Ožujka 1894. u Popovači kao Zorka pl. Getz. U djetinjstvu se često selila s obitelji. Pučku školu polazila je u Jastrebarskom. Djevojačku gimnaziju i Učiteljsku školu završila je u Zagrebu, gdje je polazila slikarsko-grafičke tehnike kod Tomislava Krizmana.
Svojim je slikarskim opusom, ali i strašću za skupljanjem etnografske građe bila usko vezana za rodni zavičaj – Moslavinu. Njezin je život bio uvelike posvečen etnografskim istraživanjima, izučavanju i otkupljivanju vrijednih i rijetkih predmeta, bilježenju naziva i oblika tradicijskih rukotvorskih radova te kreiranju vlastitih.
Pročitaj više… →

Vincelovo

Alilovci

Ovaj blagdan je omiljen među vinarima i vinogradarima. Toga dana vinogradari odlaze u vinograd, na prvi trs (panj) vješaju kobasicu, kulen ili švargli i bocu vina. Mole Boga za urod iduće, nadolazeće godine. Vinograd blagoslove svetom vodom, ponekad i vinom. U vinogradu nalože vatru, peku kobasicu i slaninu, pa ovako pripremljeno jelo zalijevaju dobrim vinom, pripovjedaju razne zgode iz bliže i daljne prošlosti, naravno sve uz pjesmu. Pri polasku kući gazda vinograda odreže nekoliko loza koje ponese kući, a kod kuće ih stavi u čašu vode i na pendžer, pa kada loza u toplom potjera nagovješćuje urod dolazeće godine. Ovaj lijepi običaj koji se od starina njeguje, danas su mnogi vinogradarai omalovažili komercijalizacijom tobože za turističku promidžbu u konačnici stvorivši prigodu za nekontrolirano pijenje pića i nedolično ponašanje….
Pročitaj više… →

Hrvatske legende

Petar Keglević sa ženama obranio Jajce od Turaka

Grad Jajce

lako su Turci osvojili Jajce 1463., bilo je to nakratko. Naime, iste godine kralj Matija Korvin protjerao je Turke i osnovao tzv. jajačku banovinu koja se odupirala turskim navalama sve do 1528. kada su Turci konačno ušli u grad i ostali u njemu sve do …..
Pročitaj više….. →

Škaf i prasica skrivili požar Varaždina

Grad Varaždin

Još jedna legenda vezana je za katastrofu koja se u 18. stoljeću dogodila u Varaždinu. Naime, 25. travnja 1776. godine buknuo je u Varaždinu veliki požar koji je gotovo uništio grad. Izgoreni Varaždin, koji je tada bio glavni grad Hrvatske, nije više imao uvjeta ……
Pročitaj više….. →

No, tko su doista trapisti? – Samostan Aleksandrovac

Trapisti

Red pod takvim imenom ne postoji u Katoličkoj crkvi. Ime su dobili po čuvenom francuskom samostanu La Trappe, iz kojeg je sredinom 17. stoljeća krenula reforma cistercitskog reda, koja je željela vratiti se na nekadašnju strogu disciplinu iz vremena svetog Bernarda. Službeno se nazivaju Ordo Cisterciensis Strictioris Observantiae (OSCO) – cistercitski red strožeg opsluživanja. Ipak, ime trapist je ostalo, pa se i oni njime služe. Uz kartuzijance, reformirani cisterciti (trapisti) spadaju u najstroži red u Katoličkoj crkvi. Opslužuju pravilo života svetog Benedikta, koje glasi: “Moli i radi” – “Ora et labora”. Izolirani su od svijeta, puno mole, bave se manualnim radom, šute, skromno se hrane, ribu i meso nikad ne jedu.
Pročitaj više….. →

Podravska Moslavina živi tradiciju

Dravska Moslavina živi tradiciju

Stanovnici Podravske Moslavine aktivni su u mnogim udrugama. Crkveni zbor župe Rođenja Blažene Djevice Marije tradicija je župljana koja nije prekinuta još od 19. stoljeća. Crkveni zbor ima dugu povijest. Od osnutka djevojačkog društva čije je su zadaće bile vezane uz obrede unutar crkve, uz uređenje prostora crkve velika je zadaća bila pjevanje na svim misnim slavljima. 50-ih godina prošlog stoljeća dolaskom svećenika Ivana Fuchsa koji je bio glazbeno obrazovan osnovan je višeglasni crkveni zbor. Zbor je izvodio višeglasne i autorske kompozicije svećenika Fuchsa što je bilo vrlo rijetko za tako male sredine i sela poput Podravske Moslavine. Do danas nije prekinuta tradicija zborskog pjevanja na svetim misama. Posljednjih 10 godina zbor je vrlo aktivan. Uz talentirane mještane intenzivno rade i uz stručnu pomoć. Zbor broji….
Pročitaj više… →

KUD Sveta Ana Vučjak – Karlovac

Dana 12. ožujka 1995. godine u MO Zagrad – Kalvarija – Vučjak, u prostoru kapele sv. Ane na Vučjaku osnovana je Sekcija žena (okupila je 70-ak žena) sa zadaćom očuvanja kulturnog blaga našega kraja. Iduće godine, točnije 02. ožujka 1996. godine, Sekcija žena MO-a prerasta u KUD “Sv. Ana – Vučjak” s ciljem njegovanja i promicanja izvorne narodne kulturne baštine. Danas KUD broji 68 članova, odraslih i djece, od kojih je 50 aktivno. Rad društva odvija se kroz folklorno-pjevačku, tamburašku i dječju sekciju. Društvo je dobilo ime po kapeli sv. Ane koja je u selu sagrađena 1984. godine. Njeguje izvorni folklor Vučjaka, Kalvarije, Zagrada i okolice, a izvornost dolazi do izražaja u pjesmi,…..
Pročitaj više… →

Završna priredba Zimske škole folklora

Škola_folkloraZavršni program osmislili su Iva Cvetko, voditelj Tamburaške sekcije Tibor Bün, voditelj Sekcije tradicijskih glazbala Vjekoslav Martinić i prof. Kristina Benko Markovica. Voditelj Zimske škole folklora bio je prof. Andrija Ivančan, a organizatorica prof. Srebrenka Šeravić. Velikim završnim koncertom u koprivničkoj dvorani Domoljub polaznici ovogodišnje Zimske škole folklora 12. siječnja su pokazali što su naučili tijekom desetodnevnog programa.
Ovu najvažniju formu edukacije mladih folkloraša već pola stoljeća organizira Hrvatska matica iseljenika, a sada je prvi puta održana u Koprivnici gdje je naišla na plodno tlo i vrlo visoku razinu podrške, istaknuo je ravnatelj Matice Marin Knezović.
Koprivnica nas je osvojila jednim ozbiljnim pristupom našem programu. Prema onome što znamo, prema razgovorima s polaznicima, oni su…..
Pročitaj više… →

Heroji Gvozdanskog

Gvozdansko

U krvavom 16. stoljeću i gotovo neprekidnim ratovima s Turcima Hrvatska se borila za goli opstanak. Brojnim poznatim i nepoznatim junaštvima i herojskim djelima “ostaci ostataka nekad slavnog Hrvatskoga kraljevstva” ipak su spašeni od silovitih naleta Osmanlija.Iz tih vremena u hrvatskome je narodu ostala u povijesnom pamćenju turska opsada Sigeta 1566. i herojska smrt posljednjih preostalih branitelja na čelu s Nikolom Šubićem Zrinskim. No, manje je poznato da je još jedna utvrda u Hrvatskoj doživjela sličnu sudbinu, ali nažalost nije dobila zasluženo mjesto u hrvatskoj vojnoj i ratnoj prošlosti. U svjetskoj ratnoj povijesti imena židovske utvrde Masade, portugalskog Alkazara ili pak teksaškog Alamoa široko su poznati sinonim najveće vojničke hrabrosti, svjesnog žrtvovanja za domovinu i junačkog otpora do posljednjeg čovjeka. Njihovo junaštvo mnogo je puta opisano i isticano pa je tako poznato i kod nas. Ipak, tragičan je paradoks da je u našoj povijesti ostao nepoznat isti takav primjer hrvatskog junaštva, …..
Pročitaj više… →

Poklade

Poklade

Poklade i pokladni običaji su vrijeme prije početka korizme, ponegdje počinju već poslije Sveta Tri Kralja, kulminiraju u tri dana – nedjelju, ponedjeljak i osobito pokladni utorak – prije Čiste srijede ili Pepelnice kojom završavaju. Glavna pokladna zbivanja nisu svake godine u isto vrijeme, a cjelokupno pokladno razdoblje različito traje (od stalnog datuma Sveta Tri Kralja do pomičnog, Pepelnice). Osim vremenskog uklapanja u kršćanske kalendare, poklade nemaju drugih dodirnih točaka s kršćanstvom, što znači da se one oslanjaju na starija, pretkršćanska nasljeđa iz područja magije, religije i mitologije. Zato ne čudi što je Katolička crkva, kao i svjetovna vlast, suzbijala poklad ne običaje i još više karnevalski duh koji se suprotstavlja svakom autoritetu.
Poklade, odnosno karneval (krnjeval, krnovai), fašnik (i druge izvedenice od njemačkog Fasching)…..
Pročitaj više… →

POKLADE I PEPELNICA

maskaOd davnina poklade – fašnik, fašejnek, fašnek, fašnjak, mačkare ili karneval imaju značajnu ulogu u godišnjem ciklusu narodnih običaja. Poklade su se osobito razvile u srednjem vijeku, a potječu od rimskih Saturnalija, te pripadaju kultu plodnosti. Pokladni običaji u Moslavini danas su se sveli na pokladni utorak sa završnicom na Pepelnicu, a obuhvaćaju nekoliko osnovnih segmenata: prerušavanje i ophodnja maskiranih skupina koje istjeruju zlokobnu zimu zastrašujućim maskama i bukom, ali istodobno pjevaju i plešu za bolji rast usjeva. Za svoj trud i dobre želje nagrađeni su darovima u hrani i novcu…..
Pročitaj više… →

KUD Sinj

KUD Sinj

Kud Sinj je osnovan 27.listopada 2007.god. Od svog osnutka do danas KUD Sinj je nastupao na svim smotrama folklora u lijepoj našoj Domovini. Isto tako smo nastupali više puta u Republici Madarskoj i Austriji na poziv Gradišcanskih Hrvata 2011 god. imali smo zapažen nastup u Austrijskom glavnom gradu Beču. Puno …..
Pročitaj više… →

Tri kralja

Tri kralja

Od 336. godine, kada je kao dan rođenja Isusa Krista prihvaćen 25.12., u Katoličkoj se crkvi 6. siječnja slavi bogojavljanje. Na taj su dan u Betlehem stigli mudraci s istoka, kako bi se poklonili novoređenom djetetu, budućem kralju Židova. Oni su bili prvi koji su saznali da je Isus rođen u štalici. 6. siječnja Katolička crkva obilježava svetkovinu bogojavljenja, nazvanu po grčkoj riječi ‘Epihaneia’. Misli se na prikazanje Boga.
Poklonili se Isusu i darovima priznali Kralja nad kraljevima. Blagdan Sveta tri kralja, predstavlja kraj božićnog razdoblja “dvanaestodnevnice”. Tim danom, poznatim i pod nazivom Bogojavljenje, u ranoj kršćanskoj tradiciji slavilo se Isusovo rođenje, pohod trojice…..
Pročitaj više… →

Prvi posjetitelj

Božićni obićaji

Tijekom božičnih blagadana nekoliko se puta uži obiteljski krug običajima i rituali-ma odjeljuje se od vanjskoga svijeta. Važnu ulogu osobe koja naznačuje tu granicu ima stranac, netko izvan obitelji, zvan polaznik, polaženikj položaj, poležar, jednostavno, gost. To je redovito mlađi muškarac koji na Božić rano ujutro prvi dolazi u kuću. Pritom posjetitelj pozdravlja ukućane formulom i obavlja ritualne radnje, među kojima je, kako ističe M. Gavazzi. najvažnije to da čvrsto sjeda i ostane sjediti na božičnoj slami, pod stolom ili na nekom stolčiću, u uvjerenju da će dogodine i kokoši tako čvrsto sjediti na jajima. Položaj može također pročarkati vatru na ognjištu govoreći različite izreke kojima se želi utjecati na plodnost domaćih ži-votinja. Domaćica obično zaspe polaznika žitom, također radi magijskoga osiguranja rodnosti. Ukućani ga nagrađuju darovima………
Pročitaj više….. →

Konjski zimski valjak

Konjski zimski valjak

Danas za vrijeme snježnih mečava imamo ralice koje rasčiste puteve da bi automobili mogli neometano prolaziti, nekada je to bila drugačija slika. Seljani su pretežno imali konjske zaprege i konjske sance, no tu se stvarao jedan problem, pretežno kod otapanja snijega. Zaprege su se teško probijale kroz visok snijeg, dok sance po snijegu idu, ali kad nalete na dijelove bez snijega tu prolaska nije bilo, zato su se pretežno po zimi u americi tražili radnici koji bi vodili brigu da na svima dijelovima….
Pročitaj više….. →

Novogodišnji običaji – malo drugačiji

Nova_godinaDanci čuvaju staro posuđe tokom cijele godinei to sa jednim razlogom da razlupaju o vrata prijatelja za Novu godinu. Pa ukoliko Vas put nanese u Dansku u blagdansko vrijeme i ako vidite gomilu krhotina ispred nečijih vrata, to ne znači da tu osobu susjedi ne podnose, nego da ima jako puno prijatelja. Ukoliko učinak alkohola za novu godinu nije dovoljani, mnogi Danci u ponoć skaču sa stolice u nadi da će protjerati loše duhove u godini pred njima.
Stanovnici Australije Novu godinu odpuhuju zviždaljkama, trubama, bilo kojim puhačkim glazbalom, pa čak i crkvenim zvonima, a sve to uz potoke šampanjca na plaži.
Pročitaj više….. →

Jaslice u Mravincima

Mravince podmosorsko naselje smješteno na južnim padinama planine Mosora ove godine se iskazalo sa jednim od najljepših, ako ne i najljepšim jaslicama na otvorenom ove godine. Za to su najzaslužniji članovi KUD-a Zvonimir. Jedne od najvećih jaslica, na splitskom području. Nalaze na platou ispred Doma kulture, na prostoru od 120 kvadratnih metara prikazuju Isusovo rođenje i prve trenutke života. Za njihovu izradu upotrijebljeno je 6 kubika pržine koje su donesene iz Turjaka. Dio članova KUD-a Zvonimir išao je na Mosor u branje mahovine koja se iskoristila prilikom uređenja jaslica, a ostali su donosili kamen i drvo. Scena je izrađena od drva i stiropora koji su potom premazani gipsom i kvarcanim pijeskom da bi se što bolje dočarao ambijent pustinjskog područja. Za izradu Isusove rodne štalice i rodno mjesto Betlehema najzaslužniji su Luka Marović i Ante Jukić. Osim njih, u izgradnji su još sudjelovali Đani Lolić, Zvonimir Bućan, Josip Peroš, Jozo Čile, Duje Drnas, Frane Drnas, Ante Drnas, Goran Kopilaš, Duje Marović, Branimir Marović, Ivan Marović, Srećko Peroš i drugi članovi.
Izvor >>>> Marin V.,www.ika.hr, http://www.dalmacijanews.hr

Legende otoka Korčule


Legenda o Crvenom jezeru

Crveno jezero

Jednom u davna vremena živio je bogati Gavan i na rubu Crvenog jezera imao je velike i prekrasne dvore. Njegovo je bilo sve, Imotsko polje i sva okolica. Živio je veoma raskalašno i bio je veliki proždrljivac. Prema svima bio je naprasit i nemilosrdan, osobito prema siromašnima; nije poznavao nevolju i njegova su vrata za sirotinju bila uvijek zatvorena, a kad bi ih otvorio, to bi bilo zato da ih isprebija i otjera. Takav Gavan, a još gora mu žena Gavanuša, opakija i lakomija. Nije znala za Boga, a siromahu nikada nije pomogla, nego im se samo podrugivala i ismijavala ih, tjerajući ih ispred vrata dvora. Gore žene pod suncem nije bilo. Gavan je imao mnogo sinova i kćeri te mislio da će u najvećoj raskoši i zadovoljstvu vječno provoditi dane s njima te im ostaviti svoje bogatstvo……
Pročitaj više….. →

Oglavlje udanih žena

Oglavlje

Po običaju iz duboke starine udata je žena uvijek pokrivene glave u kući i pri izlasku, bez obzira nosi li blagdansko ili svakidašnje odijelo. Upravo njihov izgled, bogatstvo ukrasa, ornamentika i boja odredili su kroz povijesna razdoblja status i životnu dob nositelja.
U Moslavini razlikujemo nekoliko vrsta pokrivala glave, kao što su: razne kapice polukružnog, četvrtastog, trokutastog ili ovalnog izgleda, nošene na posebno oblikovanoj frizuri na zatiljku, zvane poculica, paculjica, peculjica ili kapa, zatim razni rupci od sasvim jednobojnih do bogato vunom, svilom ili pismom, izveženih ili izatkanih zvanih – peča;….
Pročitaj više… →

KOSINJ 1482.g.

Lika

Kosinjska dolina nalazi se u centralnom dijelu Like, između visokih obronaka Velebita. Kroz dolinu protiće rijeka Lika po kojoj je cijeli kraj dobio ime. Kosinj kao naselje spominje se od davnina i zna se da je u rimsko doba na području Kosinja bilo manje naselje, za koje se predpostavlja da je bilo u mjestu zvanom Basarice. U Basaricama su pronađena tri poklopca sarkofaga koja su odvezena u Donji Kosinj. Jedan poklopac služi kao postolje za križ uz cestu koja vodi prema Vukelić selu, dok druga dva poklopca nalaze se u crkvi Sv.Ivana u Donjem Kosinju.
Kod izvora potoka Begovača iznad Kosinjskog Bakovca nalazi se „Pisani kamen“, stijena na kojoj je uklesana odluka rimskog suda o podjeli vode između dva ilirska plemena. Po istom natpisu očito je da je između istih dolazilo do nesporazuma oko vode, te je rimski sud trebao posredovati. Prema natpisu na kamenu ta plemena su se zvala Parentina i Ortoklina. Smatra se da je natpis datira između….
Pročitaj više….. →

Materice – stari narodni i crkveni običaj

MATERICE
Materice su stari narodni i crkveni običaj uz 3. nedjelje došašća, a sačuvan je u nekim krajevima, kao npr. među bunjevačkim Hrvatima, u Posavini i srednjoj Bosni, u Dalmatinskoj Zagori, te u nekim hercegovačkim krajevima. Tako npr. mladići, muškarci i djeca čestitaju taj dan djevojkama, ženama, mamama, punicama, bakama, tetkama, susjedama…, a onda one nagrađuju čestitare sitnim darovima, poput naranči, orasa, lješnjaka, jabuka, suhih smokava ili slatkiša, a ponekad i nešto vrjednijima, poput vunenih čarapa ili rakije.
Ponegdje se djeca ustaju vrlo rano u zoru, svakako prije no što se ustane majka, a onda ju……
Pročitaj više….. →

Široki brijeg 1956.godine

KUD Zavičajno društvo Rama Pleternica

Upoznajmo KUD “Tounjčica” Tounj

KUD Tounjčica Tounj
Pjevanje, plesanje, očuvanje tradicije i običaja od najranijih vremena dio je svakodnevnog života svakog stanovnika Tounja. Pjevalo se je u košnji, žetvi, obradi zemlje, na balu, prelu, u crkvi, pri odlasku s posla s Jezera, na paši te u svakoj drugoj prilici.
Kulturni život kroz povijest, a i danas odvija se oko župne crkve Svetog Ivana Krstitelja. Oni koji su imali ljepše glasove i bolje pjevali, sudjelovali su u crkvenom zbori. Pjevalo se je na koru, gdje su i orgulje koje…..

Pročitaj više….. →

Crtice iz prošlosti – Obrambena magija

Istra, 1842.

Među glavnijim načinima obrambene magije jest skrivanje od tuđih (mogućih zlih) pogleda. Najprirodnija je, naime, zaštita u tome da im čovjek ne bude izložen. Za to su potrebne ograničena komunikacija i mobilnost posebice ugroženih osoba, a kako je već spomenuto, to su prije svega osobe u posebnome stanju i prijelaznim status ima (iz čega izvire spiritualna komponenta opasnosti o kojima je riječ). Primjeri koji se iznose manje-više su isti za cijelo hrvatsko područje. Trudnoća se po svim hrvatskim krajevima smatrala stanjem izrazito ugroženim od zlih sila i zlih ljudi. Zbog toga je kretanje trudnice bilo ograničeno na dom i blizinu doma. Tako je bilo uobičajeno da trudnica uopće ne izlazi iz kuće kako……
Pročitaj više….. →

Bagerima na najstariju hrvatsku crkvu u Americi jer je preskupa

u dijelu Pittsburgha koji su Hrvati oduvijek zvali Mala Jaska

Na dan Sv.Nikole volio bih podsjetiti na događaj od prije pet godina kada je završena saga o najstarijoj crkvi hrvatskih iseljenika na američkom tlu, i to na najgori način. Strojevi koje je unajmila biskupija u Pittsburghu, nakon niza sudskih procesa, rasprava u tamošnjim medijima i gradskom vijeću rezultirali su rušenjem 112 godina stare crkve Svetog Nikole, zaštićeni povijesni spomenik i jedan od najljepših znakova prisutnosti Hrvata u gradu čelika i SAD-u općenito. A sve zbog – novca.
Kako je ironično objavio lokalni dnevni list Pittsburgh Tribune, nakon gotovo devet godina napokon je oku dostupna unutrašnjost masivne crkve, ali samo kroz rupetinu koju su bageri napravili u istočnom zidu, tik uz autocestu 28, u dijelu Pittsburgha zvanom Troy Hill. Rušenjem crkve Hrvati nisu ostali samo bez dijela kolektivnog pamćenja na život daleko od “starog kraja” i muku u pensilvanijskim čeličanama nego je okončana i borba Zaklade za čuvanje hrvatskoga naslijeđa, koja je u suradnji s još nekim useljeničkim organizacijama od crkve željela napraviti muzej useljeništva. Pokušavali su kupiti zgradu od biskupije, pozivali se i na činjenicu da bi njezinim očuvanjem bila sačuvana i uspomena na crkvenu ulogu u životu siromašnih imigranata, ali biskupija je bila neumoljiva: tvrdili su da se novcem koji je ponuđen za kupnju ne bi pokrili troškovi koje su …..
Pročitaj više….. →

Slavica Moslavac – Etnografska mapa Moslavine, Hrvatske Posavine i Banovine

Etnografska mapa Moslavine, Hrvatske Posavine i Banovine

U organizaciji muzeja Moslavine Kutine, neumorene autorice ove promocije, muzejske savjetnice i ravnateljice MMK u muzeju Moslavine održana je promocija Etnografske mape Moslavine, Hrvatske Posavine i Banovine; Tradicijskog ruha /obiteljskog nasljeđa i CD-a “Volim milo, ma siroče bilo” KUD-a “Kloštar” uz promotore Josipa Forjana, Vesnu Zorić i Drgutina Pasarića. Etnografska mapa sastoji se od ovitka u čije korice s jedne strane je umetnuto dvadeset kartolina s fotografijama osoba u narodnim nošnjama Banovine, Hrvatske Posavine i Moslavine, a u drugi đepić stavljen je deplijan koji na 20-tak stranica govori o karakteristikama narodnih nošnji središnje Hrvatske. Posavina i Banovina, ističu se raznovrsnošću, ljepotom i otmjenonošću. Izrađene su od domaćeg platna, bogato ukrašene tkanim ili vezenim ukrasom. Izrada nošnje i njen izgled, tj. sastavljanje nekrojenih komada platna u cjelinu, govore nam o arhaičnosti ruha koje je……
Pročitaj više….. →

Pralje, Lavandijere, Lavandare, Lavađerice

Pralje

Pralje, Lavandijere te vrijedne djevojke, žene, majke, bake, sapunale, prale, ispirale , sušile i glačale svoje i tuđe rublje. Mnoga svjedočanstva govore o težini posla, ispucanim hladnim rukama, bolovima u leđima, no to je bilo i mjesto razgovora, druženja. Jedan od najpozantij događaja vezan je za nesretnu pogobiju 16 preških lavandijera (pralja).
Priješke lavandijere (preške pralje) – U 19. i početkom 20. stoljeća mnoge su mještanke Preka zarađivale za život svojih obitelji pranjem rublja zadarskoj gospodi. O teškom životu preških pralja svjedoči i tragična smrt 16 lavandijera dana 2. studenog 1891. godine koje su stradale u prevrtanju broda kojim se u Zadar prevozilo čisto rublje spremno za isporuku njihovim vlasnicima. Lavandijere su po rublje odlazile u ponedjeljak a opranu i izglačanu robu su vlasnicima vraćale u subotom brodovima na jedra ili vesla. Rublje se pralo u posudama (kabao, maštil) uz pomoć pepela i sapuna iz kućne radinosti. Nakon pranja u posudama rublje se nosilo do morske obale na izvor vode gdje se je ispiralo.
Pročitaj više….. →

24. Smotra pjevačkih skupina Moslavine

U organizaciji GS KUD-ova Grada Kutine I POU Kutina u kinu dvorane Doma Kulture Kutina održana je 24. Smotra pjevačkih skupina Moslavine. Na smotri su nastupili; PS KUD-a “Seljačka sloga” Kutina, PS KUD-a “Stjepan Šajnović” Osekovo, PS “Rusalke” Kutina, PS “Glas KUD-a Češka Beseda” Međurić, PS KUD-a “Ivančice” Kutina, PS KUD-a “Šartovac” Šartovac, PS KUD-a “Moslavec” Voloder, PS KUD-a “Orava” Matice Slovačke Međurić, PS KUD-a “Husain” Husain, PS KUD-a “Repušnica” Repušnica, PS KUD-a “Banova Jaruga” Banova Jaruga, PS KUD-a “Moslavina” Kutina, PS KUD-a “Tkanica” Nova Gradiška, PS KUD-a “Jelenčanka” Gornja Jelenska i PS KUD-a “Stružec” Stružec.

Narodne nošnje i običaji – ROMI

Romi

Krećući se po svijetu u manjim ili većim skupinama, u dužim ili kraćim karavanama vozeći se na kolima, jašući na konjima, magarcima ili hodajući, Romi su stizali s nešto svojih osobnih stvari i skupinom pasa oko sebe u razne zemlje Europe i svijeta. Razvili su svoje čerge i pronašli privremeno taborište. Drugačiji, tamne boje kože i mršavi, tijekom 15. st. posve su se raširili Europom.
Nažalost došljake u šarenim odorama i dronjcima domaćini europskih zemalja nisu prihvaćali ni gledali sa simpatijama. Novi narod pristigao u Europu starosjedioci su u pojedinim zemljama tijekom povijesti (i danas) nazivali u duhu njihova jezika, prema pojmu riječi…..
Pročitaj više….. →

Pohađanje škole – 1936.g.

Dragutin Barta sa prvom generacijom učenika u Alilovcima - 1936.

Pohađanje osnovne škole od početka 20. stoljeća je obavezno. Školovanje traje pet godina, tzv. Opetovnica, uvedena je 1879. i trajala do 1929. godine, a obnovljena je opet od 1940. do 1943. Djeca su pohađala školu u Kaptolu. Iako je pohađanje škole bilo obavezno, istu nije pohađalo oko 10% dječje populacije. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije đaci su imali ove predmete: narodni jezik srbsko-hrvatsko-slovenački, zemljopis, historija, poznavanje prirode, pouka o zdravlju, račun o osnovama geometrije, crtanje, lijepo pisanje, praktična i prirodna znanja i umijeća, pjevanje, tjelesne vježbe i ćudoredno vladanje.Škola u Alilovcima je otvorena 26. ožujka 1936….
Pročitaj više… →

Zlatne niti Panonske nazine

U kulturnom centru slovačkog grada Pezinok, u vremenu od 09.11. do 05.12. 2015. otvorena je izložba Zlatne niti Panonske nazine pod budnim okom kustosa Zlatka Blaževića. Izložba slika i predmeta od slame više autora, prikazuje posebnost izričaja hrvata iz bačke ravnice. Mještani Tavankuta okupljeni oko HKPD “Matija Gubec” čuvaju od zaborava i prenose na nove generacije zlatnu umjetnost zlatnih klasova.
Svaki kraj ima svoju umjetnost koja je njegova glavna oznaka i po njoj se razlikuje među mnoštvom raznih umjetničkih stilova i sadržaja. Kada govorimo o bačkoj ravnici, odmah se u našoj mašti ukažu nepregledna polja zlatnih klasova koji u blagom talasanju pjevaju vječnu pjesmu vječnoj Ljepoti i Dobroti na radost svih koji ta polja vole i brižno obrađuju. Ti zlatni klasovi bili su i ostali trajno nadahnuće umjetnosti klasja…….

Pročitaj više… →

Internacionalni Festival folklora “Ohrid Open” 2015

Svrha festivala je približiti različite kulture kroz pjesmu, ples i glazbu. Na festivalu se susreću različite folklorne i nacionalne umjetničke skupine iz cijelog svijeta, pa sudionici imaju priliku sklapati nova poznanstva, vidjeti ljepote Ohrida i Ohridskog jezera, koji su pod zaštitom UNESCO-a za blisku komunikaciju i prezentaciju vlastite nacionalne kulture, upoznavanje drugih kultura i međunarodne suradnje. Ideja festivala je razviti nove oblike komunikacije kroz upoznavanje različitih kulturnih vrijednosti.

“U jesen si Baranjo lipa”

KUD Donja Letina

U organizaciji HKUD Beli Manastir održan je 4. Susret reproduktivnih folklornih ansambala pod nazivom “U jesen si Baranjo lipa”. Kinodvorana u Belom Manastiru bila je premalena da primi sve ljubitelje folklora. Manifestacija je počela nastupom domačina koji su prikazali pokladni običaj baranjskih Šokaca – paljenje uljica – obredna vatra. Uz domačine nastupili su; KUD “Ivan Kapistran Adamović” sa plesovima iz Posavine, HKD-o Lisinski iz Našica sa šetanim kolom, HKUD Željezničar Osijek koji su pripremili dio zagorskih običaja vezanih uz ispraćaje u vojsku, HKUD-a Valpovo 1905 sa plesovima Bačke i Srijema, te HKGD Dunav iz Vukovara sa pjesmama i plesovima Slavonije.

HKUD “Radost” Sela

Sela

Društvo nastavlja tradiciju kulturnog stvaralaštva iz davne 1951. godine. Tada je osnovano KUD Radost» Sela na prijedlog naše mještanke i upraviteljice škole u Selima. Bilo je nositelj kulturnog života i imalo je više sekcija: folklornu, dramsku, šahovsku, nogomet i odbojku. Djelovalo je do 1962. godine kada prestaje sa radom. Novo razdoblje kulturnog rada počinje 1981. godine nastavljajući tradiciju prethodnika, a s ciljem da se od zaborava sačuvaju izvorni narodni običaji, pjesme i plesovi Posavine i Pokuplja. Od tada do danas kroz razne sekcije društva prošlo je preko 200 članova svih generacija. U ratnom razdoblju prekida se osnovna djelatnost zbog mobilizacije članova, stresa i tuge od strahota ratnih djelovanja, nedostatka prostora a i samog raspoloženja te drugih objektivnih problema. Preostali članovi aktivno se uključuju u rad civilne zaštite, na smještaju prognanika i posjeti postrojba na prvoj crti bojišnice….
Pročitaj više… →

Više ih nema – KUD Donja Letina

KUD Donja Letina

Kulturno umjetničko društvo Donja Letina djelovalo je dug niz godina, pretpostavka je sve do sredine osamdesetih godina, i za tadašnje prilike imalo je značajan broj članova. U društvu su aktivno osim mještana Donje Letine djelovali i članovi iz Gornje Letine, Grede Sunjske, Sunje, te čak i iz udaljenijeg Krivaja Sunjskoga. Nosili su tradicionalnu nošnju gornje Posavine tkanu vezom „Belo po belome“ koju i dan danas možemo vidjeti kod društava „KUD Sunjanka“ i „KUD Seljačka sloga“ iz Grede Sunjske. Posebnost društva je u tome što su svirači kulturno umjetničkog društva Donja Letina koristili dvije violine, jednu bugariju i to na svim nastupima….
Pročitaj više….. →

Putovanja kapetana Branka Širole na jedrenjacima Francesco Giuseppe I. i Contessa Hilda

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

I dok je prethodni izvor o brodolomu barka Stefano označavao period kada je gradnja jedrenjaka duge plovidbe dosegnula zenit i kada u našim primorskim mjestima već opada gradnja jedrenjaka, dnevnici jedrenjaka nave Francesco Giuseppe I. i jedrenjaka barka Contessa Hilda u kojima su detaljno opisani događaji koje je zabilježio mladi kadet, a zatim kapetan Branko Širola prikazuju zadnje plovidbe oko svijeta posljednjih kvarnerskih odnosno lošinjskih jedrenjaka početkom dvadesetog stoljeća.
Pročitaj više….. →

3. Susret čuvara hrvatske etno baštine 2015. u Filderstadtu

Filderstadt

Festival ljepote, tradicije i kulture, odnosno 3. Susret čuvara hrvatske etno baštine u subotu je u Filderstadt doveo domovinu. Iseljeništvo i domovina su se po treći put susreli zajedno u tuđini, u Filderstadtu, a potporu su im dalisvećenici i fratri iz hrvatskih misija i zajednica, između ostalih i fra Josip Kulović, te generalni konzul RH u Stuttgartu Slavko Novokmet. Više od 1 300 ljudi uživalo u hitovima Slavonija Banda.
Susret je i ove godine organiziralo FD Ruža iz Filderstadta, a nastupilo je 18 folklornih skupina iz Njemačke, Švicarske, Hrvatske, BiH i jedna iz Vojvodine. Ruža je jedna od najaktivnijih folklornih skupina u iseljeništvu.
„Ružu“ je 2006. godine osnovalo nekoliko entuzijasta folkloraša, koji su prije plesali u folklornoj skupini iz Esslingena. Godinama ih vodi Dražen Žugac, a rade na očuvanju hrvatskog narodnog blaga i prezentiranju kulturne baštine Nijemcima i Hrvatima u Njemačkoj.
Pročitaj više….. →

КУД “ОХРИЃАНКА” – Охрид – KUD “Ohrigjanka” Ohrid

KUD Ohrigjanka

Во својот репертоар главно го негува изворниот фолклор, како и стилизираниот фолклор. Освен ора препознатливи за охридскиот крај, на репертоарот на друштвото се и ора кои влечат корени од различни делови на Македонија како: Тресеница, Песни и игри од егејскиот дел на Македонија……
Naše društvo ima bogate i šarene tradicionalne nošnje s impresivnim vezom iz različitih dijelova Makedonije, koji šarmira publiku, spojeno sa atraktivnim narodnim plesovima i glazbom.
U svom repertoaru uglavnom njegujemo…..
Pročitaj više….. →
Прочитај повеќе…. →
……

O DUŠAMA I POKOJNICIMA

Sisvete

Polazeći od sebe, čovjek je zaključio da u njemu postoji neki nevidljiv dio. O njemu je sudio na temelju pojava kao što su sjena, san, jeka, odraz lika u vodi ili ogledalu, vizije, halucinacije .. .i zaključio da uz svoj vidljivi tjelesni dio ima i neki nevidljivi: dušu. To vjerovanje u dušu (u etnološkoj literaturi poznato pod nazivom animizam), kao osobi tome i besmrtnome dijelu čovjekova bića, postupno je prenio na sva stvorenja i pojave u prirodi. S vremenom se iskristaliziralo uvjerenje da neke vrste duša imaju osobit utjecaj na čovjekov život i sudbinu. Tu su na prvome mjestu duše umrlih, a osobito predaka (manizam).
Ova predodžba proizlazi, dakle, iz uvjerenja da duše umrlih žive i dalje, zadobivajući nadnaravnu moć kojom mogu znatno utjecati na sudbinu svojih potomaka. Zbog toga se razvio specifičan odnos prema njima: to je istodoban odnos straha, ali i štovanja kojim se nastoji zadobiti njihova naklonost.
Sudeći prema hrvatskim posmrtnim i pogrebnim običajima, predodžbe o svijetu duša (drugome svijetu ili onome svijetu) imaju teistički temelj, a ima elemenata……
Pročitaj više….. →

Posavska večer u Stuttgartu

Posavska večer u Stuttgartu

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Skakava 06“ Gornja Skakava, Brčko Distrikt, BiH nastupilo je u subotu 24. listopada 2015. godine na Posavskoj večeri u Stuttgartu, Njemačkoj u organizaciji Hrvata Bosanske Posavine Baden-Württemberg, koji djeluju kao ogranak Hrvatske Kulturne zajednice Stuttgart. U prepunoj dvorani Sängerhalle Untertürkheim u Stuttgartu H-KUD „Skakava 06“ predstavio je kulturu, tradiciju i običaje hrvatskog naroda Brčko Distrikta i BiH. Izvornom pjesmom i igrom uz šargiju i violinu društvo je zaigralo splet igara svoga kraja i dirnulo srca svih onih koji su bili na Posavskoj večeri. Prepunu dvoranu su podigli na noge nakon čega ih je oduševljena publika pozdravila velikim pljeskom. Pored H-KUD-a „Skakava 06“ iz Gornje Skakave na Posavskoj večeri su nastupili izvorna grupa Dva jarana i Ivan Martić. Posavska večer je bila humanitarnog karaktera. Organizatori, Hrvati Bosanske Posavine Baden-Württemberg prihod su namjenili za izgradnju župne dvorane Župe Poljaci u Brčkom, a dio sredstava uplatiti će se i na Caritas Stuttgart za pomoć izbjeglicama iz Sirije.
za Portal Selo.hr >>>>> Ružica Jokić

Udruga za terapijsko i rekreacijsko jahanje „Kas“

Udruga KAS

Udruga za terapijsko i rekreacijsko jahanje „Kas“ je humanitarna, neprofitna, nevladina udruga građana, osnovana 30. srpnja 2002. godine. Svojim je radom započela na privatnom imanju u Budaševu pokraj Siska, te je pomoću svega jednog konja i predanog rada nekoliko volontera, započela provedbu programa terapijskog jahanja za djecu i odrasle osobe sa različitim oblicima invaliditeta. Kako se broj korisnika i provedenih terapija povećavao, do izražaja je došla i potreba za većim prostorom i većim brojem konja. Predani rad i ozbiljnost udruge ubrzo su prepoznati od strane Grada Siska, te nam je….
Pročitaj više….. →

Običaji pri objedovanju u biblijskim danima

“Žena će ti biti kao plodna loza u odajama tvoje i kuće; sinovi tvoji ko mladice maslinie oko stola tvojega. Eto, tako će biti blagoslovljen čovjek koji se Jahve boji!” (Psalam 128:3-4)

Crtež - Olega Trabisha

Hebrejska sveta pisma često spominju obroke i jednostavne i raskošne. Kad je, pripovijeda Biblija, kraljica od Sabe – koja, s obzirom na dvorsku svitu što ju je dovela sa sobom, očigledno nije bila siromašna – vidjela hranu na kraljevu stolu, “zastade joj dah”. Nikakvo čudo, jer nam Prva knjiga o Kraljevina 5:2 kaže da je “svakoga dana trebalo Salomonu za hranu: trideset kora finoga brašna i šezdeset kora običnog brašna, deset ugojenih volova, dvadeset volova s paše, stotinu ovaca, osim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi”.
Najjednostavnije jelo u Bibliji možda su kruh i voda što ih je jeo “Božji čovjek”.
Primjer jednostavnog seljačkog obroka jelovnik je prvog “zajedničkog objeda” Rute i Boaza, kruh umočen u vinski ocat i prženo žito, koji je bilo lako prenijeti do polja i pojesti prilikom stanke u radu seljaka. Posvuda u Bibliji glavni razlog za gozbu su važni životni događaji.
Abraham je priredio slavlje….
Pročitaj više… →

HKUD Vladimir Nazor – Humanitarni koncert

HKUD Vladimir Nazor pokazao je veliko srce u organizaciji humanitarnog koncerta za porodicu Miljević, posebna zahvalnica za odličnu organizaciju koncerta je upućena gđi. Ružici Parčetić, prije svega , na velikoj angažovanosti oko ove humanitarne akcije. Zatim g. Mati Matariću i Hkud Vladimir Nazor , GNO Spomenar, GKUD Ravangrad , RavangradDance, PK Ronda, Nenad Ibrahimoviću, MŠ Petar Konjović iz Sombora, Meiri Mrđenov, Aniti Krempatić, Stojanki Lakobrija Savić i naravno publici koja se odazvala u velikom broju.


Tradicijski vezovi na crkvenom ruha

Crkveno ruho

Crkveno ruho u širem smislu obuhvaća svako ruho koje koristi crkveni službenik, bilo u svagdanjem životu, bilo pri vršenju bogoslužja.
Ono je nastalo iz svjetovnog načina odjevanja kakvo je bilo uobičajeno u vrijeme stare Grčke i Rima. Seobom naroda, promjenio se način odjevanja i oblik svjetovnog odjela, ali Crkva nije mijenjala izgled liturgijske odjeće, već ga je postepeno usavršavala da služi bogoštovlju. Rimski kanon liturgijskih boja usustavljen je s papom Inocentom III. koji kao liturgijske boje navodi bijelu, crvenu, ljubičastu, crnu i zelenu. Konačni raspored boja uvodi papa Pijo V. Zato sveto ruho….
Pročitaj više… →

PRIRODA I KULTURA KAO PRIJE STO GODINA

Salzburg

Uživajte u prirodi i doživite seosku kulturu prošlosti. Uronite u prošlosti, u okolicu Salzburga ( Austrija). Na prostranoj dolini preseljeno je 97 starih tradicionalnih objekata, straih i po 300 godina, tu je škola, trgovina, crkva, restoran, vatrogasci. Eto selo u dužini od 2 kilometra, sa mnogobrojnim šandovima na kojima se nude tradicionalne rukotvorine, domaći eko-etno proizvodi. Posjetitelji, a ponajviše djeca mogu uživo vidjeti mnogobrojne starainske zanate, a neke od njih i osobno isprobati. Jednom riječju uživo možete vidjeti kako su ljudi živjeli na zemlji i od zemlje.


KUD “Bratinečko srce” Bratina

Bratina

Kulturno umjetničko društvo „Bratinečko srce“ Bratina, Općina Pisarovina poznata po izvorištima mineralne vode „Jamnica“, Zagrebačka županija, osnovano je 2007. godine, na temeljima 90-godišnje folklore tradicije Bratine, čuva od zaborava i dostojno prezentira pjesme, plesove i tradicijske običaje Bratine. U 5 skupina društvo okuplja 80 članova, članovi su udruge „Družina“ čuvari tradicije hrvatskih obiteljskih zadruga koja djeluje pri Filozofskom fakultetu u….
Pročitaj više….. →

Što znamo o Kaptolačkoj utvrdi

Stanje-utvrde-1980.-II.

Ako pitate danas stanovnike Kaptola i njegove okolice: Kakva se to utvrda diže usred Kaptola i kada je sazidana, dobit ćete različite odgovore. Jedni će vam reći da je to stari grad i da je tu od davnina, drugi da je to turski grad, treći da je to dvorac u kojem je stolovao paija (vlastelin, zemljoposjednik), a samo mali broj mještana će znati da su to ostaci Zbornog kaptola svetog Petra od Požege. Pojedinosti svakog odgovora su puno siromašnije, u većini će upitanici ostati zatečeni vašim pitanjem.
A evo odgovora na pitanja o u tvrdi koja dominira Kaptolom. Početkom 13. stoljeća Požega i ovaj dio Slavonije pripadaju biskupiji u Pecuhu, u Mađarskoj. Radi udaljenosti, a očito i radi etničkih i jezičnih razloga, jer ovaj dio tadašnje države nastanjuje drugi narod, a radi lakšeg upravljanja biskupijom, oko godine 1220. osniva se Capitulum eclesie beati Petri de Posega (Kaptol crkve blaženog Petra u Požegi). Za razliku od stolnog kaptola koji ima sjedište u sjedištu biskupije, zborni kaptoli su osnivani u mjestima izvan sjedišta biskupije. Činili su ga prepost (starjesina) i kanonici. Uz obavljanje crkvenih poslova kaptol je imao vlastelinski posjed a vršio je i neke državne poslove s titulom vjerodostojnog mjesta, uvodio u posjed velikaše i čuvao zemljišne isprave. Sama utvrda je bila sjedište preposta i sklonište kanonicima u slučaju opasnosti ……
Pročitaj više….. →

Upoznajmo – KUD “Lipovac” Generalski Stol

KUD Lipovac Generalski Stol

KUD „Lipovac“ je osnovano 22. ožujka 1986. godine s ciljem čuvanja i negovanja narodne kulturne baštine svoga kraja, ali i drugih područja Republike Hrvatske. Broji 40 članova u folklornoj sekciji odraslih, dječjoj folklornoj sekciji i tamburaškom sastavu, a bavi se izvornim i koreografiranim folklorom.
U mjestu djelovanja društvo je glavni nositelj kulturnih događanja održavanjem tradicijskih manifestacija kao što su Poklade i Jurjaši te organizator Susreta folklornih društava, Susreta dječjih folklornih skupina i božićnog koncerta na koje poziva društva iz raznih dijelova Republike Hrvatske i inozemstva. Zahvaljujući tome ……
Pročitaj više….. →

Dani Slovaka 2015.g. – Soljani

Slovaci su na područje Republike Hrvatske doselili još u 19. stoljeću, manji broj u 20. Pretežno su naseljavali Slavoniju i Baranju, no slovačka naselja nalazimo i u ostalim predjelima Hrvatske, primjerice u Rijeci, a u mnogim naseljima živi samo po nekoliko slovačkih obitelji. Najveća slovačka naselja u Slavoniji su Josipovac Punitovački i Jurjevac Punitovački kraj Đakova; Jelisavac, Markovac i Ledenik kraj Našica; Miljevci kraj Slatine; Antunovac kraj Pakraca i Lipovljani kraj Novske. Osim toga postoji još nekoliko posve malih slovačkih naselja, kao što su: Zokov Gaj kraj Orahovice i Kneževac kraj Požege. Konačno, Slovaci žive i u oko 30 drugih naselja i gradova u Hrvatskoj (Soljani, Ilok, Radoš, Međurić, Rijeka, Zagreb, Osijek).


Linđo


Dubrovačka poskočica, poznata i kao Linđo, najpopularniji je ples Dubrovnika i Dubrovačke okolice koji se pleše uz pratnju starinskoga glazbala iz južne Dalmacije lijerice (trostrunoga gudačkoga glazbala podrijetlom iz istočnoga Sredozemlja koje se je iz Grčke potkraj XVIII. i tijekom XIX. stoljeća proširilo Jadranom, a danas je u živoj uporabi u Dubrovačkome primorju, Župi dubrovačkoj, Konavlima i na poluotoku Pelješcu, te na otocima Mljet i Lastovo), premda se je u prošlosti mogao izvoditi i uz pratnju mijeha (mišnice). Osim na dubrovačkom području, linđo se pleše i među Hrvatima u istočnoj hercegovini. Svirač koji sjedi naslanja lijericu na koljeno lijeve noge, gudalom povlači preko triju žica od kojih prebire samo po prvoj (kantinu), a punim stopalom desne noge snažno udara u ritmu svoje svirke te time daje

takt plesačima. Ples je osobito zanimljiv zbog polimetrije između trodijelnoga metra plesnoga koraka i dvodijelnoga metra glazbene pratnje.
Pleše se u parovima raspoređenima uokolo svirača, a plesne naredbe u duhovitim, nerijetko i dvosmislenim stihovima glasnim povicima izvikuje kolovođa koji u oštrome tonu i ritmu određuje parove i promjene plesnih figura te bodri plesače koji se nadmeću u improvizacijama. Za taj su ples karakteristična ponavljanja nekih bitnih dijelova. To je kolo godine 1856. vidio Ivan Kukuljević Sakcinski iz čijega se opisa razabire da se je ono igralo isto kao i danas.

Milan Lovrić
SOTONA I DEMONI GOSPODARE NAŠIM ŽIVOTIMA

Milan Lovrić

Dobro-zlo, sreća-nesreća, radost-tuga, život-smrt, ljubav-mržnja, dan-noć, toplo-hladno, svjetlo-tama, zdravlje-bolest…i još mnoge dimenzije vječnog dualizma određuju svijet od njegovog postanka. Kroz to neprekidno sučeljavanje suprotnosti, traje život na Zemlji i na Nebu donoseći uspone i padove, a traženje sreće i slobode traje kao smisao ljudskog življenja. Zašto patnje i ropstvo zbog nečega i nekoga?
Suvremeno doba donijelo je mnoge blagodati za čovječanstvo, a s druge strane mnogobrojnost svekolikih patnji kako bogatih tako i siromašnih. Čovjek današnjice postao je gospodar materije, ali u drogi, alkoholu i drugim sredstvima ovisnosti traži mir i slobodu za svoju dušu. Postao je zarobljenik, uplašeni jadnik koji sve manje vidi bližnje svoje, a i samog sebe. On smanjuje smrtnost dok ga smrt svuda opkoljava, to više što ju pokušava odagnati iz primisli i zaboraviti. U slomu svih vrijednosti koje danas traju visokim intenzitetom, čovjek u sebi sve više otkriva zarobljenost, ništavnost i beskorisnost, kao da ga nitko ne treba. Osjećaj odbačenosti se u velikoj mjeri pokazuje u očajničkoj jasnoći. Najvažnije danas je postalo imati materijalna blaga, a ona posjednicima donose u velikom broju slučajeva samo nesreću.

Pročitaj, komentiraj, naruči….. →