Bahtalio Đurđevdan! – Sretan Đurđevdan!

Đurđevdan, vrijeme je da se krene na daleki put. Kraj je hladne zime, nastupili su toliji dani, čerge su spremne. Romi Đurđevdanom dočekuju proljeće, danas je taj dan prepun običaja i simbolike koji se proslavlja pjesmom i plesom, uz bogati stol sa janjetinom i grahom. Uz nastup kulturno-umjetnička društva u tradicionalnim nošnjama te pod šatorom slave svoj praznik.

Krećući se po svijetu u manjim ili većim skupinama, u dužim ili kraćim karavanama vozeći se na kolima, jašući na konjima, magarcima ili hodajući, Romi su stizali s nešto svojih osobnih stvari i skupinom pasa oko sebe u razne zemlje Europe i svijeta. Razvili su svoje čerge i pronašli privremeno taborište. Drugačiji, tamne boje kože i mršavi, tijekom 15. st. posve su se raširili Europom.
Nažalost došljake u šarenim odorama i dronjcima domaćini europskih zemalja nisu prihvaćali ni gledali sa simpatijama. Novi narod pristigao u Europu starosjedioci su….
Pročitaj više… →

1.revija narodnih nošnji u Ivanić gradu

1.revija narodnih nošnji

U subotu 24. svibnja, 2014. u Pučkom otvorenom učilištu u Ivanić Gradu, prvi put je održana revija narodnih nošnji pod nazivom „Poznaju se koje se šminkaju“. Na njoj su se predstavile obitelji koje njeguju tradicijsku baštinu svoga kraja ili šireg zavičaja, a prezentiralo se naslijeđeno blago kroz nekoliko generacija. Posjetitelji u velikoj dvorani imali su prigodu vidjeti raznovrsnost ruha, stalešku pripadnost, imovinsko stanje nositelja, ljubav i očuvanost baštine. Na brojnim priredbama takvog tradicijskog izričaja kao što su Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Lidas u Pleternici, Mladost i ljepota Slavonije u Starim Mikanovcima, izbor baje u Koški, Izbor najoriginalnije snehe…..
Pročitaj više….. →

Obrada drva

Obrada drva

Dok su žene i tehnološki i u likovnom izražavanju suvereno vladale tekstilnim vještinama, muškarci su bili nenadmašivi u obradi drva. Drvo i drvena građa, iskonski pratitelj ljudskoga roda, mnogostruko obilježava seljačka kulturno okružje do polovice 20. st. Gotovo i nema odsječka života bez te osnovne…..
Pročitaj više….. →

Obrada pruća i šiblja

Pruće i Šiblje

Široku uporabu imali su pruće i šiblje. Od tog su materijala seljaci izrađivali plotove, stijene zgrada, gornje dijelove kola, ribolovne vrše, košnice, najraznovrsnije koševe i košarice, a pukim nizanjem neobrađena granja i brane za poravnavanje njiva. Za pletenje su rabili ljeskovinu, vrbovinu, pruće od rakite ili divlje loze, koje su sjekli u proljeće….
Pročitaj više….. →

Predstavljanje glasnika KUD-a i Amblema Djevojačkog društva Srca Isusova iz Tounja

Predstavljanje amblema

KUD „Tounjčica“ iz Tounja je u subotu 17. svibnja 2014. godine s početkom u 19:00 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici Ogulin organizirao predstavljanje svojeg glasnika „Tounjčica“ i Amblema Djevojačkog društva Srca Isusova iz Tounja. Na samom početku predstavio se tamburaški sastav KUD-a koji je izveo splet tounjskih plesova i zajedno s izvornom skupinom izveo pjesmu Vrani se konji sedlaju uz prvi glas Matije Mateškovića. Branko Rumenović, predsjednih KUD-a „Tounjčica“ pozdravio je sve nazočne goste, te ukratko predstavio rad KUD-a. Branko Rumenović napomenuo je ….

Pročitaj više….. →

Muška nošnja iz Smiljana (ljetna i zimska)

Flora Centrum Mundi

Izrađena od domaćeg platna, krojena je od jedne pole platna u pončo kroju s pregibom na ramenima. Sredinom pregiba urezan je otvor za glavu koji se nastavlja izrezom sredinom prednje pole na prsima. Taj dio košulje naziva se spridnjac i ukrašen je užim porubom sa svake strane izreza. Uz vratni izrez prišiven je ovratnik. Rukavi su dugi, ravni, pod pazuhom prošireni četvrtastim komadom platna, laticom. Rukav je na ramenu i u zapešću sitno nabran, a završava širom orukvicom koja se zatvara rupicom, škuljicom i porculanskim gumbićem. Košulja se na prsima kopča također s dva gumbića. Dužina košulje seže preko bokova. Ljeti se nosi izvan platnenih gaća, a zimi uvučena u suknene hlače….

Pročitaj više….. →

18. međunarodni sajam i izložba cvijeća

Flora Centrum Mundi

U Ludbregu je u petak 2.svibnja otvorena trodnevna manifestacija, 18. Međunarodna izložba i sajam cvijeća – Flora Centrum Mundi. Rapsodija boja i mirisa tradicionalno odvija se prvog svibanjskog vikenda. Središnji ludbreški trg zauzeli su uzgajivači cvijeća, prvenstveno ludbreškog kraja koji je i poznat kao cvjećarski kraj, no i brojni drugi. Ove godine međunarodna izložba i sajam cvijeća – Flora Centrum Mundi slave svoju punoljetnost. – Mogu samo reći da se nadam da će ova krasna tradicija trajati još dugo, dugo zahvaljujući prvenstveno cvjećarima ovoga….

Pročitaj više….. →

Legenda o Svetom Florijanu

Zaštitnik vatrogasaca

U različitim prikazima, koji pripadaju legendi, opisano je da je Florijan živio u rimskoj pokrajini Noricum (današnja Austrija) u III. stoljeću poslije Krista u vrijeme vladavine rimskog cara Dioklecijana (243-316), reformatora rimske države, koji je uredio novčani sustav, gradio ceste, utvrde. Izgradio je i prekrasnu građevinu u Splitu, zvanu Dioklecijanova palača, ali je u povijesti ostao zapamćen kao vladar koji je nemilice progonio kršćane na cijelom području Rimskog Carstva kojem je pripadala i današnja Austrija. Prema nekim legendama Florijan je, kao rimski časnik, živio u Lauriacumu, današnjem Enns-Lorchu, pokraj Linza (Austrija). Vjeruje se da je kao časnik bio zadužen i za vatrogastvo, jer su još u Augustovo doba (63 godine prije Krista- 14 godina poslije Krista) u Rimu i svim pokrajinama Rimskog Carstva, gdje su djelovale rimske legije bile ustrojene vatrogasne postrojbe….

Pročitaj više… →

Alaj pjevam i pjevati znadem

18. smotra folklornih pjevačkih skupina Slavonija, Baranje i Srijema, koja je održana pod nazivom “Alaj pjevam i pjevati znadem”. U programu je sudjelovalo 16 folklornih pjevačkih skupina Slavonije, Baranje i Srijema. “Riječ je o pjevačkim skupinama koje su na svojim županijskim natjecanjima bila najbolja. Kao takve izborile su pravo nastupa na ovoj regionalnoj smotri gdje predstavljaju svoje županije” u organizaciji Folklornog Ansambla Broda iz Slavonskog Broda.

Svatovi – “Ljubešnica”

Svadba u Ljubeščici, četrdesetih god. 20. st.Vjenčanja su iz praktičnih razloga bila najčešće u zimi. Tada, naime, još nisu postojali hladnjaci, a nije bilo ni ledenica, pa bi se u toplije doba godine pripremljena hrana brzo pokvarila. Svatovi su se održavali u razdoblju od Svih svetih strongdo adventa, a zatim je opet moglo biti samo snubokof, pa se opet počelo sa svadbama od Tri kralja (6. siječnja) pa sve do korizme……

Pročitaj više… →

Bečarac

Bećarac oblik narodne pjesme porijeklom iz Slavonije. UNESCO je upisao bećarac u svoj popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Svu njegovu ljepotu najbolje pokazuje primjer u prilogu STV-e.
Svi bećarci imaju istu melodiju od 24 takta i pjevaju se uzastopno. Glavni pjevač pjeva prvi stih, a slušatelji ga ponavljaju uz melodijsku varijaciju. Drugi stih je humoristična antiteza prvom i obično završava smijehom pratećih pjevača. Trajanje izveSluškinje u gospodaradbe ovisi o energiji i kreativnosti glavnog pjevača koji mora posjedovati snažan glas i širok repertoar starih, ali i novih kitica, kao i sposobnost njihova kombiniranja.

8. godišnji koncert KUD-a KOLO Nard

Gacka

Održan 8. godišnji koncert KUD-a KOLO Nard pred mnogobrojnom publikom i brojnim gostima. Dom u Nardu je bio popunjen do zadnjeg mjesta. Od gostiju su bili nazoćni Zamjenik župana Os. Baranjske županije Dragan Vulin. gradonačelnik i dogradonačelnica Valpova Leon Žulj i Pavica Majdenić, županijski vječnici Goran ivanović i Željko Franjić te gradski vječnici Zdravko Čorić Robert Peak, Rade Pušić i Jozo Bogdanović.U programu koji je trajao oko 2,5h KUD se je predstavio sa svim sekcijama, dvije dječje sekcije, A-sekcija plesaća pjevačka skupina snaša iz Narda i tamburaška sekcija.Predstavili su se koreografijama plesova i pjesama Slavonije ,Baranje, Dalmacije, Banata, Bunjevaca i Zagorja. U gostima su bili i polaznici glazbene škole iz Valpova, TS Čuvari noći te Dr. Stjepan Šmit član poeta HAKUD-a Valpovo.
Pogledaj galeriju….. →

VODENICE, MLINICE NA GACKOJ

Gacka

Pisati o rijeci Gackoj a ne spomenuti vodenice, mlinice ili kako ih mještani nazivaju malenice, pile na vodeni pogon, naprave za pranje sukna i kićenih biljaca (kokvi), naprave za stupanje sukna (stupe), bilo bi neoprostivo. Neoprostivo je i to što tih naprava na najvećem dijelu toka rijeke Gacke više nema. Velike količine vode i pogodna konfiguracija korita rijeke već je na samim izvorima omogućila izgradnju vodenica, pila, koševa i stupa.

Pročitaj više….. →