POKLADE, ČORACI, MAŠKARE, MESOPUST, KARNEVAL

Čoraci

Razdoblje od tri dana (nedjelja, ponedjeljak i utorak,) prije početka kršćanskog razdoblja Korizme zove se Poklade. U nekim krajevima Hrvatske ovaj običaj ima i druge nazive te traje i nekoliko tjedana. Zajedničko je svim običajima pod navedenim nazivima da završavaju Čistom srijedom, početkom Korizme, a koja opet prethodi Uskrsu.

Sam običaj Čoraka, Maškara, Poklada nije vezan za Kršćanstvo, nego dolazi iz poganstva. Uglavnom se očituje u pokladnoj povorci maskiranih sudionika. Smisao te maskirane povorke je gonjenje zlih sila i protjerivanje zime. Iako nije vezan za Kršćanstvo nego je čisti poganski običaj, Crkva ga prešutno prihvaća ne dajući mu nikakav vjerski sadržaj, dozvolivši čak da prethodi Korizmi. A Korizma je vrijeme posta i ozbiljnosti, pokore i molitve kojom se pobožno dočekuje Uskrs. Radi dolaska tog razdoblja ozbiljnosti i posta, Poklade karakterizira razuzdanost i obilno blagovanje jela i pića, naznačeno u namirnici mesa i pića – vina. Iz toga potječu i neki nazivi za ovaj narodni običaj kao što su: Mesopust i Karneval. Uz početak posta vezan je naziv običaja: Poklade. Riječ poklad izvorno znači: depozit, pohrana, riznica, u smislu čuvanja vrijednosti. Starohrvatski glagol klasti, kladem, znači: vaditi iz tanjura.

Riječ maškare dolazi od francuske riječi masqe, ili talijanske maschera, a označuje krinku ili krabulju.

Držim da riječ čoraci i maškare, koje se upotrebljavaju u Slavoniji i našem selu, dolazi iz Turskog jezika. Turska riječ maskara znači: sprdanje, ismijavanje. A čoraci od riječi čora što znači: mršava svinja (koristi se u prenesenom značenju), a u drugom značenju: strašilo za djecu.

Čoraci

Postoje Male poklade koje se obdržavaju dva tjedna prije Čiste srijede i Velike poklade, kako sam već naveo: nedjelja i dva dana prije Čiste srijede. Na Male poklade idu u čorake djeca, a na Velike odrasli ljudi, žene i mladež.

Prema načinu oblačenja, obilaska i nastupa, dijele se na : lipe čorake, gadne čorake i jahače s konjima.

Običaj Poklada, odnosno maskiranja i prerušavanja te pohoda maskirane grupe, održao se do danas. Željno je čekan i radostan događaj. Maskiranoj osobi je dozvoljeno ono što nije nemaskiranoj, a taj skriveni identitet omogućuje prikaze događaja i osoba, na način kako to nije dozvoljeno u svakidašnjem životu. Baš onako kako to objašnjava turcizam maskara: sprdanje, ismijavanje. No, unatoč možebitnoj ljutnji i srditosti, ovaj je običaj općeprihvaćen.

>>>>> Tomislav Ciganović