MUŠKA NOŠNJA IZ SMILJANA (ljetna i zimska)

Muška nošnja sastoji se iz ovih dijelova:
a) košulja
b) gaće – platnene hlače (ljetne)
c) brvenake – suknene hlače (zimske)
d) čerma – sukneni prsluk
e) čemer – kožnati pojas
f) maja – pleteni haljetak s rukavima
g) aljinac – duži sukneni kaput
h) crvena kapa
i) čarape
j) natikači – vunene ukrasno pletene gornje čarape k) opanci
1) kožun – duži prsluk od ovčje kože s runom

a) Muška košulja izrađena od domaćeg platna, krojena je od jedne pole platna u pončo kroju s pregibom na ramenima. Sredinom pregiba urezan je otvor za glavu koji se nastavlja izrezom sredinom prednje pole na prsima. Taj dio košulje naziva se spridnjac i ukrašen je užim porubom sa svake strane izreza. Uz vratni izrez prišiven je ovratnik. Rukavi su dugi, ravni, pod pazuhom prošireni četvrtastim komadom platna, laticom. Rukav je na ramenu i u zapešću sitno nabran, a završava širom orukvicom koja se zatvara rupicom, škuljicom i porculanskim gumbićem. Košulja se na prsima kopča također s dva gumbića. Dužina košulje seže preko bokova. Ljeti se nosi izvan platnenih gaća, a zimi uvučena u suknene hlače.

b) Gaće su izrađene iz iste vrste platna kao i košulja. Duge nogavice na gornjem su dijelu, radi lakšeg hodanja, proširene četvrtastim komadom platna zvanim tur. Gaće se u struku vežu uzicom, ugatnjakom, koji je uvučen u uski porub. Uz donji rub nogavice su ukrašene bijelim vezom i/ili kratkim resama od osnovinih niti u tkanju.

c) Brvenake ili pantalone, hlače izrađene od domaćeg smeđeg ili tamno modrog sukna. Nogavice hlača postepeno se sužavaju prema zglobovima, a kopčaju se nizom metalnih kopčica na kraju šavova s vanjske strane. Preko hlača nose se dva sloja čarapa i opanci. Kod svečanijih starijih primjeraka hlača, uz dva dublja proreza, koji imitiraju džepove na prednjem dijelu, nalaze se ukrasi izrađeni aplikacijom užih (najčešće zelenih) vunenih traka u kružnom motivu. U struku su hlače stegnute kožnatim pojasom koji se provlači kroz nekoliko omča prišivenih s vanjske strane hlača.

d) Prsluk ili čerma – izrađen je iz tvorničkog sukna, ravno krojen seže do pasa. Reveri preklopljenih prednjica nastavljaju se u uži ovratnik. S obje strane prednjica urezani su džepovi. Rubovi prsluka i džepova mogu se ukrasiti aplikacijom svilene zelene trake. Na svakoj prednjici prišiveno je po 6, a na reveru po 3 ukrasna okrugla crna gumbića.

e) Čemer – kožni širi pojas, izrađen iz stavljene kože smeđe boje. Na lijevom kraju prišivena su tri uža remenčića kojima se uz tri kopčice na desnoj strani čemer kopča. Na prednjem dijelu pojasa nalazi se džep s poklopcem u kojem se nosio novac, duhan- kesa, lula, kresivo, nož i slično.

f) Maja – haljetak pleten iz bijeloga pamučnog konca. Plete se na dvije igle vrlo čvrstim bodom u uzorku malih pačetvorina, na škuljice. Maja se sastoji od ravno pletenih leda i prednjica bez ovratnika te užih rukava. Nosi se zimi ispod jačerme.

g) Aljinac – duži kaput koji seže do ispod bokova izrađen je iz domaćega valjanog sukna crne boje. Široki reveri prednjica nastavljaju se u položeni ovratnik. Rukavi su široki i dugi. Kaput se zatvara sa tri puce i tri rupice, a sa svake strane prednjica urezani su kosi džepovi. Takve kapute su izrađivali seoski majstori krojači.

h) Crvena kapa – izrađena je iz crvenoga tvorničkog sukna i ukrašena vezom crnom svilom na obodu kape. Uski porub kape izrađen je iz crnog satena, a uz rub u širini od cca 4 cm prišivene su rese od crne svile dužine cea 15 cm.

i) Čarape – pletene na 5 igala iz bijele ili sivosmeđe domaće vune, dužinom sežu do ispod koljena. Sare čarapa pletene su u ornamentu uzdužnih pruga (2 pravo, 2 krivo).

j) Natikači – gornje ukrasne čarape iz crne domaće vune. Ukrasno su ispletene samo sare čarapa koje imaju i otvor cijelom dužinom s unutarnje strane. Uz sam rub sara iglom se nastavlja ispletati šupljikavi uzorak, a sare se kopčaju nizom metalnih kopčica.

k) Opanci – izrađivani su iz deblje kože. Tip opanaka sa zatvorenom kapicom sprijeda i zatvorenom petom nazivao se karlovačkim, po majstorima iz Karlovca koji su ih izrađivali i prodavali na sajmovima. Poznat je bio i opanak oputar, čiju su petu i kapicu zatvarali isprepleteni nizovi kožnih oputa.

l) Kožun – duži prsluk bez rukava izrađen iz uštavljene ovčje kože s runom. Uz vratni izrez prišiven je uski ovratnik, a s desne strane prednjice prišiven je džep. Kožun se najčešće nosi s runom prema tijelu. Stoga se vanjska prirodna boja kože često ukrašava ornamentom na proboj i podmetnutim crvenim suknom.

NAČIN I REDOSLIJED ODIJEVANJA

U ljetnoj varijanti muške nošnje najprije se odijevaju gaće, zatim košulja, koja pada preko gaća, a preko nje se opasuje čemer. Na košulju se odijeva čerma ili prsluk. Preko nogavica gaća navlače se bijele čarape i preko njih ukrasni natikači a zatim obuvaju opanci i na glavu stavlja crvena kapa.
U zimskim prilikama košulja se uvlači u platnene gaće preko kojih se odijevaju suknene brvenake stisnute kožnatim pojasom i opasane čemerom. Na košulju se odijeva pletena maja, a zatim čerma. Na noge se preko suknenih hlača navlače prvo bijele pletene, a zatom crne ukrasne čarape i obuvaju opanci. Na glavu stavljaju crvenu kapu. Kožun se nosio radnim danom umjesto maje i prsluka ili preko njih.

Ivanka Bakrač “Narodna nošnja Like Smiljan i okolna sela”