Predsjednik; Branko Rumenović
Tajnik;

Tounjci u narodnoj nošnji
Udata Tounjka i Tounjka na Poruki
Starija Tounjka u Petokrunki
Zimska oprava Tounja
Starija Tounjka sa djecom
Par u tradicionalnoj opravi

Smotra izvornog folklora Karlovačke županije Igra kolo Ogulin 2009.

 

Smotra izvornog folklora Karlovačke županije Igra kolo Ogulin 2010.

 

Smotra izvornog folklora Karlovačke županije Igra kolo Ogulin 2011.

 

Smotra izvornog folklora Karlovačke županije Igra kolo Ogulin 2012.

 

Pozdrav Europi iz Tounja


KUD “Tounjčica” Tounj

KUD Tounjčica Tounj

o nama

SeloHr
Pjevanje, plesanje, očuvanje tradicije i običaja od najranijih vremena dio je svakodnevnog života svakog stanovnika Tounja. Pjevalo se je u košnji, žetvi, obradi zemlje, na balu, prelu, u crkvi, pri odlasku s posla s Jezera, na paši te u svakoj drugoj prilici.
Kulturni život kroz povijest, a i danas odvija se oko župne crkve Svetog Ivana Krstitelja. Oni koji su imali ljepše glasove i bolje pjevali, sudjelovali su u crkvenom zbori. Pjevalo se je na koru, gdje su i orgulje koje su djelo poznatog graditelja orgulja Heferera. Da je u Tounju bilo živo i veselo svjedoče i podaci iz prošlosti. Dana 30. lipnja 1910. godine proslavljena je deseta godišnjica Blagdana božanskog Srca Isusova. U toj svečanosti sudjeluje i školska mladež sa učiteljicom Jelenom Hübscher, ona od tada radi sa djecom i mladeži na raznim svečanostima u sklopu crkve i škole.

Oj Tounju, dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje …

Na proslavi 1600. godina Konstantinove uredbe o slobodi kršćanske crkve 1. lipnja 1913. godine svečanoj službi u župnoj crkvi prisutan je učiteljski zbor i školska mladež. Slijedećih godina slavilo se i pjevalo u raznim prigodama, kao prilikom dolaska biskupa, proslavi dječjeg blagdana, početka i završetka školske godine. Oko 1920. godine u sklopu crkve djeluje Djevojačko društvo. U to vrijeme poseban doprinos očuvanju tradicijske baštine daju svećenik Dragutin Šefer i učiteljice Jelena Hübscher i Paula Benić.
Kroz godine slave se razne svečanosti kao: Dan slobode, Dan ujedinjenja Hrvata, Slovenaca i Srba, Dječji dan, obljetnica smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopna, spomendan svetog Ćirila i Metoda. Značajna je bila proslava u povodu tisuću godina krunjenja kralja Tomislava 1926. godine te proslava povodom postavljanja zvona na crkvu Svetog Ivana Krstitelja 1927. godine pri čemu je učestvovala tounjska mladež.
Na proslavi koju je organizirao pomladak Crvenog Križa, 6. svibnja 1934. godine mladi izvode igrokaz i zabavu u školi. U školskim prostorijama 3. ožujka 1935. godine osniva se „Sokolska četa“ u Tounju. Upisan je 81 član, a predsjednik je bio Mihelić Josip. Velika školska priredba održana je 26. lipnja 1940. godine. Tada su razne sekcije izvele svoje programe, a pjevački zbor izveo je pjesme: Lijepe li su, Na livadi, Prišla bi pomlad i dr.
Vrijeme drugog svjetskog rata donijelo je svoje, neki su otišli u rat, a ostalima nije bilo do pjevanja. U to vrijeme u osnovnu školu u Tounju dolazi učiteljica Lucija Capan, ona organizira razne priredbe tijekom školske godine sa školskom djecom i omladinom iz Tounja. Tako je i poslije rata u u školi osnovana folklorna grupa. Mladi iz škole i Tounja 18. svibnja 1952. nastupaju na Kotorskoj smotri kulturno – umjetničkih društava u Ogulinu i osvajaju drugu nagradu u folkloru i treću nagradu u pjevanju.
U lipnju 1954. godine mladi iz Tounja nastupaju na Smotri kulturno – umjetničkih društava u Ogulinu sa narodnim kolom i pjesmom „Kupi mi babo volove“ te osvajaju prvu nagradu. Godine 1956. u školi djeluje pjevački zbor, a 1957. godine pionirski pjevački zbor pod vodstvom Marice Klešić nastupa na natjecanju pionirskih zborova Kotara Ogulin i osvaja prvu nagradu. Iduće godine zbor je također nastupio na natjecanju, ali pod vodstvom Ivošević Milice.
Od 1960. godine i dalje folklorne skupine i pjevački zborovi rade po potrebi, najčešće prilikom proslave raznih obljetnica. Dana 26. svibnja 1974. godine proslavljeno je 200 godina školstva na području Tounja. Proslavu su uljepšali Pjevački zbor Osnovne škole Tounj, folklorna grupa Osnovne škole „Rajko Trbović“ iz Josipdola i Pjevački zbor prosvjetnih radnika „Ivan Filipović“ iz Zagreba.

1971. godine dolazi do ponovnog okupljanja mladih koji djeluju kao „Aktiv žena“. U tim godinama počelo se sa organiziranim radom i probama, šivaju se nošnje i nabavljaju instrumenti. S društvom koje broji oko 60 članova radi učiteljica Marija Kolarić. Sticajem okolnosti društvo se upisuje 11. veljače 1985. godine u registar udruga kao Kulturno umjetničko društvo „Tounjčica“.
Društvo je ime dobilo po rijeci Tounjčici koja izvire i protječe kroz mjesto Tounj. Dana 19. travnja 1980. godine mladi iz škole u Tounju sudjeluju na Smotri stvaralaštva mladih. Tijekom 1989. godine u sklopu škole djeluje Veliki i Mali pjevački zbor pod vodstvom Dragice Gecan. Prva voditeljica Aktiva žena, a kasnije i KUD –a „Tounjčica“ bila je Milka Ujdenica.
Društvo je danas organizirano u tri sekcije: izvorna grupa, tamburaški orkestar i dječja grupa, te okuplja oko 45 članova različite starosne dobi, od rane školske dobi do umirovljenika.


Dječja grupa

Dječju grupu čini oko petnaestak djece osnovnoškolske dobi koja redovito sudjeluju u aktivnostima Društva. Radom dječje grupe nastoje se osigurati novi članove za izvornu grupu. Osim ljubavi prema tradiciji i kulturi koju dobivaju u svome domu, djeca se ovdje prvi put susreću s nošnjom, običajima, pjesmom i plesom, publikom i žirijem, što je dobra podloga za daljnji rad. Dječja grupa redoviti je sudionik županijske smotre dječjeg folklora u Karlovcu, a svoj rad predstavili su na Vinkovačkim jesenima, smotri u Kutini, Muću, Ogulinu, te na brojnim manifestacijama u Tounju i okolnim mjestima. Voditeljica dječje grupe je Ankica Pribanić.

Tamburaški orkestar

Tamburaški orkestar djeluje u sklopu KUD – a od samog početka, a izvodi glazbene obrade koreografija koje izvode izvorna i dječja grupa. Orkestar je tijekom svojeg rada bio sastavljen od amatera odnosno zaljubljenika u tradicijsku glazbu. Neki članovi su samouki, a mlađi su pohađali različite seminare i glazbenu školu. Orkestru su se 2009. godine pridružila nekolicina mladih zaljubljenika u glazbu koji danas nastupaju zajedno sa starijim članovima. Voditelj tamburaškog orkestra je Matija Matešić.

Izvorna grupa KUD – a

Izvorna grupa KUD – a njeguje i rekonstruira tounjsku folklornu baštinu. Grupa djeluje od samog početka osnutka Društva. U svojem programu izvodi tradicijske pjesme i plesove tounjskog kraja. Tijekom svog rada, rekonstruirala je i na scenu postavila scenske prikaze prela, košnje sijena, svadbe, Božića i drugih tounjskih običaja.
Izvorna grupa i tamburaški orkestar djeluju i nastupaju zajedno. Bogatstvo svoje tradicijske kulture prikazuju na brojnim smotrama diljem Republike Hrvatske. Društvo je redoviti sudionik Smotre izvornog folklora Karlovačke županije Igra kolo u Ogulinu, a svoj rad predstavili su i na smotrama u Muću, Prelogu, Vrhovcu, Grabarju, Gornjoj Stubici, Vrdovskom, Severinu na Kupi, Oštarija, Modrušu te na brojnim svečanostima u Tounju i okolnim mjestima. KUD 2008. godine izdaje CD „Alaj oj Tovunju, grade od starine“.
U listopadu 2012. godine Branko Rumenović s zimskom nošnjom Tounja nastupa na manifestaciji „Obnavljamo baštinu – revija rekonstruiranih narodnih nošnji Hrvatske“ u Trnjanima kod Slavonskog Broda, gdje osvaja treće mjesto.
Članovi KUD – a posebno su ponosni na projekte koje sami organiziraju kao npr. Tounjske krinjke, i Kulturna večer te na istraživanja starih tounjskih običaja. Običaji se zapisuju i predstavljaju u glasnicima i biltenima koji djeluju na ogulinskom području. Tako je istražena muška i ženska narodna nošnja tounjskog kraja, što je zapisano i objavljeno u biltenu Smotre izvornog folklora Igra kolo 2012. i 2013. godine.
Nakon dugi niz godina KUD je 2012. godine pokrenuo vlastiti glasnik „Tounjčica“ u želji zapisivanja i očuvanja tounjske tradicijske kulture. Želja svih članova KUD – a je i dalje čuvati i prenositi stare tounjske pjesme, plesove i običaje na mlađe generacije.
Voditelj dječje grupe: Ankica Pribanić
Voditelj tamburaškog orkestra: Matija Matešić

Branko Rumenović, mag.oec.

Izvori: Spomenica O.Š. Lucije Capan, Arhiv KUD-a „Tounjčica“

KUD Tounjčica TounjKUD Tounjčica TounjKUD Tounjčica TounjKUD Tounjčica TounjKUD Tounjčica Tounj