Predsjednica; Kata Jermić
Tajnik; Ivan Majstorović

KUD Slavko Janković Šiškovci
KUD Slavko Janković Šiškovci
KUD Slavko Janković Šiškovci
KUD Slavko Janković Šiškovci
KUD Slavko Janković Šiškovci
KUD Slavko Janković Šiškovci
KUD Slavko Janković Šiškovci
KUD Slavko Janković Šiškovci

KUD “Slavko Janković” Šiškovci – 43.MFSZG

KUD Slavko Janković Šiškovci

KUD Slavko Janković Šiškovci

KUD Slavko Janković Šiškovci

KUD Slavko Janković Šiškovci
U Bogdanovcima na 5. smotri “Korizma u Bogdanovci”,16.03.2013. gdje se prvi puta predstavila ŽPS KUD-a ” Slavko Janković”. ” Korizma u Bogdanovci” je smotra korizmenih pjesama, te su se članice naše ŽPS predstavile s pjesmama: Prosti, moj Bože, te Moj Isuse.

KUD “Slavko Janković” Šiškovci

KUD Slavko Janković Šiškovci

SeloHr

o nama

Organizirano djelovanje folklornog društva u Šiškovcima počinje oko 1935.g. kada je društvo nastupilo na smotri folklora u Vinkovcima. Slijedili su nastupi na smotrama u Babinoj Gredi, Privlaci, Njemcima i Županji,a 1939.g. na poziv učitelja Adama Ace Jemrića – Keljina društvo je nastupalo u Petrovaradinu.
Društvo je djelovalo sve do Drugog svijetskog rata kada je došlo do stanke, a nakon rata nastavljeno je sa radom slabijeg intenziteta.
1.veljače 1972.g. društvo je osnovano pod nazivom „Društvo ogranak seljačke sloge“, a 1973. je registrirano. Na skupštini društva 16.3.1974.g. društvo je promjenilo ime u Amatersko folklorno društvo „Slavko Janković“.
Slavko Janković volio je Šiškovce, po majci je bio iz Šiškovaca (Jemrić – Keljin). Tadašnji stariji članovi društva bili su njegovi suvremenici i sjećaju se brojinih sijela koje je Slavko organizirao u selu kada je dolazio na „ferije preko leta kod svog bać Andrije – Keljinog“.
Društvo je sudjelovalo na gotovo svim smotrama folklora i priredbama koje su se održavale u Slavoniji, a 1974.je bilo i na Zagrebačkoj smotri folklora. Svirači iz tog vremena bili su u Americi na Festivalu Američkog folklora za što su dobili pismo zahvale od Smitsonovog instituta za impesivno i uspješno sudjelovanje na Festivalu američkog folklora „Stari običaji u novom svijetu“.
Društvo djeluje do 1981.g. kada dolazi do duže stanke u radu.
Na inicijativu Mate Toldija društvo je obnovilo rad u lipnju 1996.g. i od tada radi bez prekida. Redovno sudjeluje na: „ Vinkovačkim jesenima“, “Đakovačkim vezovima”, “Šokačkom sijelu“ u Županji,“Žetvenim svečanostima“ u Cerni***, „Večerima dr. Matije Bačića“ u Babinoj Gredi i mnogim drugim priredbama širom slavonije,ali i cijele Hrvatske.
2009. godine društvo ponovno sudjeluje na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu.
2009. društvo sudjeluje na Folklornoj manifestaciji – „Mostovi“ u Makedoniji. Osim Makedonije društvo je sudjelovalo i na smotrama folklora u BiH (Gradačac, Derventa).

Društvo djeluje u folklornoj, tamburaškoj te dramskoj sekciji, broji 40-ak članova.

***Selo Šiškovci pripada općini Cerna, a manifestacija „Žetvene svečanosti“ je manifestacija u organizaciji općine Cerna, tako da i KUD „Slavko Janković„ sudjeluje u organizaciji Žetvenih svečanosti.






Iako su Šiškovci s Cernom administrativno pripadali Županji, narodna nošnja pripada vinkovačkom kraju, te se razlikuje od županjskog kraja.

Ženska narodna nošnja
Ženska narodna nošnja znatno je kompleksnija od muške, no kao i muška, razlikovala se po prigodi spremanja, godišnjem dobu, imovinskom stanju, starosnoj dobi , ali i bračnom statusu. Naime postojala jerazlika između neudane (cure) i udane žene(snaše). Neudane djevojke nosile su pletenice, a snaše su nosile zlatare(po tome su se rapoznavalo koja je udana a koja neudana), snaše u starijoj dobi nosile su marame.

Svečana nošnja:Svečana nošnja ukrašena je zlatom, svilom, vulom, šlingom, necanjem, katorima(motivima), itd.Cure su nosile pletenice ukrašene cvijećem i dukatima, a snaše zlatare i marame. Nosili su se dukati, marame na vrat, oplaćak ili oplečić, pregač, 3 podsuknje(krilca) i na to svečana rubina(sve ukupno 4), tkanica i na nogama čarape, sandale, štiflete(vrsta čizmica, na malu petu u visini gležnja, vezale su se unakrsno šnjiračima), opanci, počne ili papuće, sve zavisi od vremena i prigode u kojoj se nosila nošnja. Na rukama su nosile šticne.
Zimi znatne razlike u spremanju nije bilo, na svu nošnju koja je navedena nosili su se kožušci, veliki kožui, debele marame, reklje, svilene i plišane jakne.

Radna nošnja: Cure su nosile pletenice i ponekad marame(zavisi od godišnjeg doba), a snaše marame. Nošnja se sastojala od 3 rubine(2 podsuknje i rubina), oplečića, marame na vrat, tkanice, pregača, na nogama papuče ili opanci.
Zimi su nosile reklje, štrikane veste,kozui, aljine(radne), kabanice. Na nogama čarape debele, fusekle, obojci.

Muška narodna nošnja
Osnova muške narodne nošnje su rubina, košulja i gaće. Rubina se nosila preko gaća i sezala je do bedara. Vrsta rada uvjetovana je prigodi spremanja, godišnjem dobu, starosnoj dobi muškarca i imovinskom stanju. Osim gaća nosile su se somotne rajtozne i dvogaće(radne gaće od debelog tkanja). Na rubinu se nosio: kamizol(prsluk), pršnjak,reklja, kabanica, ćurak ili aljina. Na glavi se noslila kapa(šešir) ili šubara, a na nogama „bagom“ opanci, sandale, papuče, čizme.

Svečana nošnja: Gaće ukrašene zlatovezim, svilovezom,šlingom ili pripletom, tako i rubina. Na rubinu se nosio kamizol, na nogama opanci ili sandale i na glavi kapa.
Zimisu se nosile rajtozne i rubina, na nogama debele čarape, fusekle, čizme ili opanci. Na rubinu se oblačila reklja,ćurak,aljina ili pršnjak(cifrani), a na glavi bi bila šubara i ponekad kapa.

Radna nošnja: Gaće i košulja, opanci ili papuće i kapa obavezno. A u zimu su se nosile dvogaće ili rajtozne, košulja, na košunlju reklja, pršnjak(obićni) kabanica ili aljina. Šubara na glavi,a na nogama čarape, obojci, opanci ili drvene klompe.