Predsjednik; Drago Plaščar
Član; Lidija Perko

KUD Potočanka Potok
KUD Potočanka Potok
KUD Potočanka Potok
KUD Potočanka Potok
KUD Potočanka Potok
KUD Potočanka Potok

KUD”Potočanka”,POTOK : Pjesme i plesovi moslavačkog kraja

KUD “Potočanka” Potok

KUD Kondrićani
SeloHr
o nama

Godine 1975. Osnovan KUD Potočanka

Za organiziranu kulturnu djelatnost mjesta posebno je važan 3.veljače 1975. Godine. Tog je dana uz nazočnost 30 mještana utemeljeno Kulturno umjetničko društvo Potočanka. U prvi upravni odbor KUD-a izabrani su : Josip Arbanas (predsjednik), Pepica Mihaljević (zamjenica Predsjednika), Marica Mihaljević (tajnica), Ljubica Benko (blagajnica). Zvonko Kosalec, Drago Plaščar, Ivan Sentivanski, Stjepan Tucelj i Marica Popović (članovi).Prihvaćeni Statut kao osnovni cilj navodi: različitim vidovima umjetničkog stvaralaštva doprinosi stalnom, bržem i uspješnijem podizanju općeg kulturno-umjetničkog amaterizma. Već nakon tri mjeseca KUD je nastupio na poznatoj priredbi Vikend na seoski način u susjednom selu Osekovu. Od tada sve do danas čuvajući i predstavljajući pučku tradiciju moslavačkog kraja, KUD djeluje neprekinuto s članstvom otvorenim za sve naraštaje i stanovništvo, kako autohtono tako i ono čiji su prethodnici tijekom bliže povijesti doselili u Potok. Društvo narodnom nošnjom, pjesmom i plesom njeguje izvornost Moslavine. Zbog blizine Posavine, a što se vidi i na nošnji (oglavlja)osjeća se kao u pjesmi i u plesu, utjecaj te sredine. Kroz sve godine rada imali su mnogo nastupa od Voloderskih jeseni do Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, te ostalih smotri diljem lijepe naše sve do Italije,Njemačke Bosne i Hercegovine pa do Makedonije.
KUD Potočanka je društvo za sve uzraste, nije rijetko da je u KUD-u cijela obitelj-od djedova,baka sve do unuka i lijep broj vjenčanih vezu je započelo u KUD-u. Predsjednik KUD-a je Drago Plaščar, a voditeli su: Zvonko Kosalec i Branka Zajec za odraslu skupinu dok je za djecu Ljiljana Masnjak,a tamburaše vodi Martin Zajec.

Uz jubilej – etno soba

Općina Popovača i Mjesni odbor Potok 2009. Godine ustupili su prostor u Društvenom domu za postavljanje pregradne stijene za etno sobu. Do toga vremena članovi KUD-a od mještana Potoka i Donje Jelenske prikupili su za sadržaj sobe namještaj i predmete pučke baštine. Članovi KUD-a autori su i kvalitetnog postava, a svečano otvaranje bilo je 5. veljače 2010. Godine uz svečanost 35. obljetnice KUD-a. Etno soba je postavljena i za posjet gostiju koji je žele vidjeti. Osoba za kontakt je predsjednik KUD-a, Drago Plaščar broj mobitela je 091/ 568 46 20
Monografija „Potok – selo moslavačke tradicije
Članovi KUD-a Potočanka su pokretači pisanja spomenute monografije uz Mjesni odbor, Dobrovoljno vatrogasno društvo, Nogometni klub „Sloga“ i uređivački odbor na što su vrlo ponosni te je monografija ostvarila svoju promociju upravo na obljetnicu 35. godišnjice postojanja KUD-a.



Ženska narodna nošnja

Ženska narodna nošnja razlikuje se u Moslavini prema uzraste. starije zene nose nošnje tamnijih boja i bijele, dok su djevojke. u nošnjama svjetlijih, jasnijih boja s puno crvene boje.
Status žene (da li je udana, djevojka ili djevojčica) razlikuje se prema oglavJju. Udane žene nose poculice, marame (rupce) i peče; djevojke pred udaju na glavi imaju partu koja je znak da je djevojka spremna za udaju, dok djevojke koje nisu za udaju i djevojčice nose pletenice (dvije kečke) ukrašene maš1inima, najčešće crvenim ili našivenim.

Ženska nošnja se sastoji od rubače, zaslona (fertun), opleča (koje se zamjenjuju bluzama i cabajkama – zimski kaputići), ana opleće oblače lajbeke koji su izvezeni gajtanima, na nogama imaju bijele čarape i opanke , a ispod rubače tri podsuknje da bi nošnja što bolje stajala. Oko vrata imaju crvene ili bijele kralj uže i mašne, te dukate i škude.

Muška nošnja se sastoji od gaća, košulje na kojoj je falda (našivena ili štikana) i lajbeka, a na nogama imaju bijele čarape ili obojke i opanke dok su im na glavi šeširi, gaće i košulje su kod muškaraca nafaldane uzdužnim faldama. Kod muškaraca se nošnje ne razlikuju prema dobi.

Djeca do određene dobi (najčešće do škole) nose košuljice, i ženske od muških se razlikuju samo po tome što su djevojčicama košuljice ukrašene s malo tipke. Dječaci nose iste nošnje kao i odrasli, dok djevojčice za igru i svaki dan nose nešto kraće i siromašnije ukrasene nošnje, a u svečanim prilikama nošnje im izgledaju kao i djevojačke.

Nošnje su izrađene od lanenog platna

Ženske nošnje izrađuju se na tkalačkom stanu (razbolu) preborom ili se našivaju, a izrađuju se od konca, svile ili vune. Nošnje se izrađuju od niza boja inijansi, a najmanje u S boja, i to crvena, plava, zelena, crna i žuta – to su osnovne boje koje se koriste u svim ženskim nošnjama, osim kada se izrađuju bijele ili zlatne nošnje koje su se nosile za udaju, te kasnije starije žene ili nošnje za žalost kad se koristi plava, ljubičasta, crna i žuta, i to što skromnija. Rubače i fertuni se faldaju uzdužnim faldama širine 3-5 cm, a opleće sitnim uzdužnim faldama, dok su rukavi široki s mustrom kakva je i na fertunu.

Ženska radna nošnja ne razlikuje se prema starosti žena, osim prema oglavljima. Udane i starije žene nose pocultce, peče ili rupce. dok djevojke imaju pletenice ili ponekad rupce.
Lenska nošnja se sastoji od rubače. zaslona (fertun), pripreqa, bluze ili švabke. na nogama imaju obojke i opanke (radne) ili gumene opanke, takozvane pi!teke, ili su bose, a ispod rubače nose podsuklje. Radne nošnje su kraće obično do pola listova. nafaldane su kao i svečane nošnje, ali su izrađene od običnoglanenog platna, samo 5U priprezi i švabice ukrašene skromnim preborom ili vezom u crvenoj ili žutoj boji. Starije žene i djevojke ponekad nose priprege od pamučnoq platna u raznim bojama (djevojke svijetlih, a starije žene tamnih boja) koji su šiveni sa tablicama i vežu se
na leđima na križ tako da se bijela nošnja ne maže.

Muška nošnja se sastoji od gata, košulje, a na nogama imaju obojke i opanke (radne) ili gumene
opanke, takozvane pišteke, ili su bosi dok su im na glavi šeširi, gaće i košulje kod radne nošnje nisu nafaldane, a za neke poslove nosili su uske nogavice na gaćama. koje su bile kraće do iznad gležnja.
Kod muškaraca se nošnje ne razlikuju prema dobi.
Nošnje su izrađene od lanenog platna i ne ukrašuju se, osim kod ženskih nošnji gdje su pripregi i švabice ukrašene sa skromnim preborom ili našivene crvenim ili žutim koncem, ali za razliku od svečanih ne ukrašuju se vunom ni svilom.