Predsjednik; Marko Bošković
Folklorni voditelj: Mirko Mihaljević

KUD Lipa Semeljci
KUD Lipa Semeljci
KUD Lipa Semeljci
KUD Lipa Semeljci
KUD Lipa Semeljci
KUD Lipa Semeljci
KUD Lipa Semeljci
KUD Lipa Semeljci


Voditeljica dječjeg folklora: Ivana Vuksanović
Voditelj tamburaša: Marijan Čatić
Voditeljice pjevanja: Marija Ševarac i Andrijana Gradištanac
Voditelj ženske pjevačke skupine: Igor Dumančić
Voditeljica muške pjevačke skupine: Marija Ševarac

KUD Lipa Semeljci


ŽPS KUD-a “LIPA” SEMELJCI – ŠOKICA


KUD “LIPA” SEMELJCI, BARANJA


ŽPS KUD-a “LIPA” SEMELJCI, OPROSTI (Gibonni)


MPS ”LIPA” SEMELJCI

KUD “Lipa” Semeljci

KUD Lipa Semeljci
SeloHr
o nama

Bogatstvo folklorne tradicije, pjesme, plesa i mnoštvo različitih nošnji pretočeno je u KUD “Lipa“iz Semeljaca, čija bogata povijest seže još za prvi Titov „Dan mladosti“ ,kada je ondašnji „Narodni folklor Semeljaca“ nastupio na velikoj smotri folklora Slavonije i Baranje koja je bila u Semeljcima. Tek desetak godina kasnije ,točnije 18. svibnja. 1966., semeljački je folklor dobio naziv KUD “Lipa“ premda sami počeci foklornog amaterskog djelovanja u sklopu pjevačkog društva sežu još od 1907.godine.
Na brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu“ Lipa“ je privukla pozornost gledatelja izvornim folklorom, običajima i „lipim ruvom“ svojih baka brižno čuvanim u starim hrastovim škrinjama, otrgnutim od zuba vremena. Bitno je naglasiti da društvo i danas, poslije toliko vremena kontinuiranog rada posebnu pažnju pridodaje tradicionalnom spremanju, jer je u Semeljcima neizrecivo bogatstvo narodnog ruha pa ne čudi da se Semeljčanke predstavljaju na različitim smotrama tradicionalnog odijevanja od Starih Mikanovaca, Antina, Slavonskog Broda, Orahovice, Đakova, Osijeka i postižu zavidne rezultate.
Društvo organizira nekoliko manifestacija tijekom godine:
1.Pokladno jahanje – u mjesecu siječnju, kada se okupi stotinjak jahača iz Slavonije i održavaju pokladno jahanje ulicama sela.
2. „Kolo na Vrbaku“ – smotra folklora koja se održava u lipnju, oko blagdana sv. Antuna, gdje okupljamo kulturno-umjetničkih društava. Semeljčani svake godine okite svoje kuće, prozore i kapije različitim rukotvorinama: ponjavcima, otarcima, rubinama i maramama te tako barem jedanput godišnje iznesu na svijetlo dana sve bogatstvo koje su naslijedili od svojih baka i mama.
3. „Večer jabuka“ – cjelovečernji koncert KUD-a koji se održava u listopadu

Društvo broji stotinjak aktivnih članova podijeljenih u nekoliko sekcija: folklorna, muška pjevačka skupina, ženska pjevačka skupina, dječja folklorna sekcija, tamburaška sekcija i dramska grupa. Osim tradicionalnih pjesama i igara semeljačkog kraja, društvo se predstavlja sa bunjevačkim, baranjskim, posavskim te slovačkim plesovima, i na taj način njeguje veliki spektar tradicijskog života sa različitih područja Hrvatske. Osim plesova, društvo prikazuje i brojne običaje naših starih, poput svatova, čijala, prela, pranja rubina, komušanja kukuruza, ispraćaja momka u vojsku, ivanjskih običaja, bušara, i dr.
Nastupi na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Vinkovačkim jesenima, Brodskom kolu, Dubrovniku, Metkoviću, Rijeci, Kutini, Đakovačkim vezovima, Njemačkoj, Mađarskoj najviše govore o aktivnosti ovog folklornog društva.
Velika volja, visoki ciljevi, a nadasve ljubav prema tradiciji i kulturi čvrsti su temelji ovog društva koji će se njegovati onoliko dugo koliko ih budemo znali cijeniti.




Narodna nošnja Semeljaca

Narodna nošnja Semeljaca pripada đakovačkom tipu nošnje i to Đakovačkoj Paoriji. Zbog njene raznovrsnosti i kombiniranja dijelova narodnog ruha za oblačenje je potrebno veliko znanje, mnogo terenskog istraživanja i praksa pri odijevanju. Neprocjenjivo narodno bogatstvo predstavljaju mnoge kombinacije dijelova nošnje koje ovise o blagdanima, svetkovinama, godišnjim dobima, starosti osoba koje se spremaju, bračnom statusu i obiteljskim prilikama.

Muška narodna nošnja u najkraćim crtama:

Osnovu muške narodne nošnje predstavljaju rubina i gaće od domaće otkanog platna – beza. Bogatstvo ukrašene rubine, frosluk, debljina beza i raskoš rada na gaćama uvjetovani su imovinskim stanjem, prigodi spremanja, godišnjem dobu i starosnoj dobi muškarca koji nosi nošnju. Tako imamo određene dijelove nošnje koji se kombiniraju sa navedenim činjenicama: frosluk ( atlaski, plišani, čojeni) ukrašavan sa zlatom ili bez, pršnjak, reklja, kožni kaput i dr. Osim šokačkih gaća, nosile su se samtane rajtozne, čakšire na grane, dvogaće… Na nogama su nosili papuče, klompe, šivane sandale, čižme te različite vrste opanaka.

Ženska narodna nošnja u najkraćim crtama:

Najveću razliku pri tradicijskom odijevanju ženske čeljadi predstavlja oglavlje. Osnovna razlika je u bračnom statusu, odnosno između neudane djevojke (cure, curičke) i udane žene ( ajdare, starije snaše, bake). Neudane djevojke nose pletenicu, koja ovisi o starosnoj dobi djevojke i nošnji koju nose te prigodi za koju se spremaju. Udane žene-snaše nose šamiju, također ovisnu o njihovoj starosnoj dobi, starosti njihove djece, prilici odijevanja, prilkama koje vladaju u kući i običajima. Tako postoji velik broj različitih šamija i marama za glavu, a neke od njih su: crno povezalo, turska šamija, šamija svilom, atlaskinja na grančice, molovana šamija, ritka šamija sa zlatom, zlatara. Osnovu narodne nošnje predstavlja rubina od domaćeg tkanja, a bogatstvo određene skupine rubina, različitog platna i veza uvjetovano je imovinskim stanjem i umijećem vezilje, tkalje koja radi rubinu. Rubine se mogu razvrstati u nekoliko skupina i to po načinu veza, vrsti materijala veza, količini veza. Vođenim tim podjelama postoji dosta vrsta i podvrsta rubina, koje se još mogu podijeliti u radne, paradne i posvečane. Za svaku rubinu je postojala seoska nomenklatura i kombinacija marama i opregova koji su se nosili uz nju.

Autor teksta; Ivana Vuksanović