Predsjednica; Dragica Bijonda
Dopredsjednik; Mile Miškulin

KUD Lađevčani
KUD Lađevčani
KUD Lađevčani
KUD Lađevčani
KUD Lađevčani
KUD Lađevčani
KUD Lađevčani
KUD Lađevčani

KUD Lađevčani KUD Lađevčani
KUD Lađevčani KUD Lađevčani
KUD Lađevčani KUD Lađevčani
KUD Lađevčani KUD Lađevčani

KUD “Lađevčani” Lađevac

KUD Kondrićani
SeloHr

o nama

Malo Kordunsko mjesto Lađevac sa desetak sela i zaseoka nalazi se nedaleko od Slunja. Povratkom iz progonstva krajem 2000. godine nakon obnove svojih domova, Lađevčani su sa 20-ak entuzijasta na čelu sa gđom. Dragicom Bijonda prvi puta u novijoj povijesti prišli obnovi svoje baštine osnutkom kulturno- umjetničkog društva imenom „Lađevčani“.

LAĐEVČANI 2000.g.. osnovali Društvo, osnovali žensko a i muško,
povremeno mi se sastanemo, zapjevamo pa i zaigramo,
iza leđa brige ostavimo i reumu malo ublažimo,
jer dok pjevaš srce bolje kuca, a u kolu nema mjesta bolu
svima nam je tlak u normali, što da kažem ništa nam ne fali
eto još smo mladi, sedamdeset godina samo, zaigramo a i pjevat znamo
oprostit nam neće ni Bog dragi s neba, jer nismo naučili mlade sve što treba,
sada oni ne znaju stara kola – pjesme, a ove naše divne nošnje su im smješne,
mi se sada trudimo obnoviti starinu, probuditi uspavanu svoju omladinu,
ej vi Lađevčani, dođite u selo, preuzmite obaveze, osnivajte prelo,
a mi vakvi kakvi jesmo, odmora nam treba da u miru dočekamo pozivncu s neba
Autor: Ane Pausić

Zahvaljujući osnivačima, uglavnom članovima starije životne dobi – izvorna kulturna i folklorna baština našeg kraja ugledala je svjetlo dana te stala uz bok ostalim regijama naše Domovine.

Društvo broji tridesetak članova sa pjevačkom i tamburaškom sekcijom koji posebno njeguju sviranje naše izvorne tamburice-samice.
Važno je istaknuti da jedan broj članova živi i radi u Zagrebu, u svakoj prigodi su s nama i velika potpora radu KUD-a „Lađevčani“.

Članovi društva pronoseći ime svoga mjesta s ljubavlju njeguju pjesme, plesove i običaje kao i sakralnu baštinu svog kraja. Dio svjetovne i sakralne baštine zabilježen je na AUDIO, CD i DVD nosačima zvuka.
Folklornu baštinu Lađevačkog kraja Društvo je predstavilo na mnogobrojnim radio i TV emisijama, folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše i inozemstvu.
Veliku zahvalnost dugujemo našim osnivačima na deset-godišnjim aktivnostima koji su nas zbog svoje poodmakle životne dobi pomalo napustili.

Ponosni i sretni što ćemo zahvaljujući novim članovima priključenim 2010.g nastaviti čuvati, njegovati tradicijske pjesme, plesove i običaje našeg kraja.

Čuvaj svoju baštinu
Stara me je mama naučila davno nekad, još sam dijete bila
čuvaj naše nošnje običaje kroz godine sve dok ti život traje
svojoj djeci moraš dat na znanje, nije važno kakvo im je zvanje
baština se naša neka čuva, kao što se čuva komad kruva

Društvo je glavni nositelj kulturnog života u mjestu organizacijom proslava zaštitnika župe; Sv. Jurja i Vida te u više navrata tradicionalnih folklornih susreta Korduna, nastanjenim nažalost malobrojnim i pretežito starijim pučanstvom.



Svečane ženske narodne nošnje

  • RUBAC – štofani sa raznimu zrocima, vezen od čela do potiljka
  • NAKIT – struka bijele i crvene boje sa umetkom dukata
  • KOŠULJAC – bijeli ukrašen oko vrata i rukava ručno rađenim špicama (čipkom)
  • LAJBAK – crveni ili plavi, izvezen raznim cvjetnim uzorcima u boji
  • PODSUKNJA – bijela, donji rubovi obrubljeni špicama (čikom)
  • KIKLJA – ručno plisirana u boji lajbeka
  • ZASTPR – svilen i bjeli, u pasu naboran
  • ČARAPE – u bojikože – - – SOKNE – pamučnebijeleboje,
  • CIPELE – crne na petu na žnjiranje

Radne ženske narodne nošnje

  • RUBAC -pamučn i bijeli, vezen od čela do potiljka
  • KOŠULJAC – bijeli bez špica ili šareni pamučni
  • LAJBAK – ručno platen od vune sa raznim uzorcima
  • KIKLJA – šarena pamučna ili bijela – nabrana u pasu
  • ZASTOR – šareni pamučni
  • ČARAPE -suklene sokne, ručno pletene od vune
  • OBUĆA – opanci- crni gumeni ili šlape ručno pletene od vune u boji

Muške svečane narodne nošenje:

  • KAPA – ćubara crna, pletena od vune sa širikim obrubom
  • KOŠULJA -bijela širokih rukava
  • JEČERMA – lajbak – crni dugi
  • ĆEMER – pojas izrađen od kože sa džepnim umetkom za nošenje cigara ili rakije
  • GAĆE – bjele širokog tura
  • ČARAPE -suklene – pletene od vune
  • CIPELE – crnekožne



Uskrsni običaji Lađevca


Običaji Uskrsa u Lađevcu i okolnim selima započinju već na Cvjetnu Nedjelju. Za Cvjetnicu se dan ranije nabere cvijeća (jaglaci, ljubičice). Cvijeće se stavi u lavor sa vodom i unutra jaje. Dijete koje na Cvjetnu nedjelju prvo ustane, umiva se u cvijeću i uzima jaje. Nekada su u našim Kordunskim mjestima bile brojne i siromašne obitelj. (Jedno jaje bio je veliki zalogaj za djecu jer su se jaja prodavala. Od prodaje jaja kupovala se sol, ako je preostalo novaca i šećer.) Ostali ukućani samo se umivaju. Narod kaže tko se umije u cvijeću-taj cijelu godinu ima lijepo lice. Nakon umivanja svih ukućana, vodu zajedno sa cvijećem domaćin baca na krov kuće. Zatim se sprema na misu Cvjetnicu.
Na Cvjetnicu se u crkvu nose drenove grančice, koje svećenik blagoslivlja tijekom obreda.Te se grančice čuvaju u kući tijekom cijele godine, u nekadašnja vremena za rogom srednje sobe (zvanom vanjske kuće). Kad se sprema nevrijeme grančice se nose pred kuću, moli se i grančicom križa, te se tako rastjera ružno vrijeme.
Pred Uskrs cure pišu pisance. Obično se skupe u jednoj kući, pjevaju i zajedno pišu pisance. Piše se drvenim štilom i voskom (prije nije bilo kupovne boje). Cure moraju paziti da dečki ne saznaju gdje se pišu pisance, jer bi se prišuljali i ukrali ih. Cure koje imaju dečke za Uskrs im daju pisance pa su često pisance ispisane stihovima:

Srce srcu daje našarano jaje.
Uzmi srce što ti srce daje.

Veliki petak je dan posta, molitve i tišine. Gase se crkvena zvona i tako nas podsjećaju na Isusovu muku i patnju.
Na Veliku subotu navečer ispred crkve loži se veliki oganj , koji župnik za vrijeme obreda Velike subote blagoslivlja. Na Veliku subotu na misu donosi se gljiva (suha gljiva koja obično raste uz deblo stabala) koja se povratkom sa mise upali na Usksnom ognju i nosi kući.
Povratkom kući sa mise na Veliku subotu, gljiva se stavlja u peć kao bi hrana koja se priprema kroz godinu bila blagoslovljena. Na sam dan Uskrsa, nosi se hrana u Crkvu na svećenje. Naši stari nosili su na glavi veliku pletenu košaru jer je u kući bio velik broj ukućana. U košaru se stavlja kruh,vino, šunka, jaja, luk, pisance, sve što će se blagovati na Uskrs. Nakon Uskrsne mise okuplja se obitelj i zajednički objeduju blagoslovljenu hranu.

Naše društvo trudi se njegovati i očuvati ove stare Uskrsne običaje, jer su specifični i auktoktoni za mjesto Lađevac i okolna sela.