Predsjednik; Mario Šaronić

KUD Kolo Nard
KUD Kolo Nard
KUD Kolo Nard
KUD Kolo Nard
KUD Kolo Nard
KUD Kolo Nard
KUD Kolo Nard
KUD Kolo Nard

KUD “Kolo” Nard


KUD”KOLO”, Nard,Valpovo, Martinsko kolo

KUD “KOLO” Nard

KUD Kolo Nard
SeloHr

o nama

Kulturno umjetničko društvo „KOLO“ Nard osnovano je 1983. god. a do tada je djelovala „ folklorna grupa pri aktivu žena iz Narda“.
Nard sa svojih 500 stanovnika prigradsko je naselje grada Valpova, a smješten je na samoj obali rijeke Drave. Nakon Domovinskog rata, 2006. godine KUD kreće sa vrlo intezivnim radom. Brojimo oko 80-tak aktivnih članova u nekoliko skupina: djeca(20 članova), A-sekcija plesaća (30), starija skupina-veterani (14), te sekcija tamburaša (9 članova). .
KUD Kolo NardKUD okuplja velik broj mladih ljudi (prosjek 20. god) i nosilac je društvenog i kultrunog života u Nardu. Ne samo da čuvamo tradiciju i običaje Narda, Valpovštine i Slavonije, već, za sada, izvodimo pjesme i plesove Baranje, Posavine, Banata, Bunjevaca, Dalmacije-Ražanca, Zagorja. Za sve koreografije posjedujemo vlastitu narodnu nošnju. Dostojno predstavljamo naš kraj na lokalnim, državnim i međunarodnim smotrama folklora, a Lijepu našu sa brojnim koreografijama na cjelovečernjim koncertima u zemlji i inozemstvu. Osim nastupa u RH gostovali smo u Mađarskoj, Švicarskoj, Češkoj, Bosni i Hercegovini.
Svake godine članovi KUD-a održe po 20-30 nastupa što je za jedno malo društvo jako velika brojka. Jedna od značajnijih manifestacija je godišnji koncert koji se održava svake godine na Uskrsni ponedjeljak,izvodimo ga samostalno i prikažemo po 7-8 koreografija A- sekcije te točkama ostalih sekcija, a druga je smotra folklora u Nardu.
Izuzetno smo ponosni na našu smotru folklora „A’oj Nardu selo pokraj Drave“ koja se svake godine održava po dva dana. Prvi dan dječja smotra na kojoj sudjeluju društva iz bliže okolice, a u zadnje vrijeme i šire. Drugi dan održava se „velika smotra“ koja započinje svečanim mimohodom brojnih društava te konjskih zaprega i konjanika ulicama Narda, a zatim nastupi društava na pozornici u velikom šatoru u centru sela
Voditelj i koreograf društva je g. Damir Perak, voditelj dječje sekcije Zoran Gazdić, a voditelj tamburaške sekcije Andrej Gazdić, predsjednik KUD-a Mario Šaronić, a rad svih članova i voditelja isključivo je volonterski.





Selo Nard – Povjest sela

Najstariji naziv ovoga naselja nalazimo još davne 1470. godine i 1481. godine, pod imenom Narth/Naarth, koje je bilo u posijedu velikaša Morovića, zatim Gereba i Perenjia. Ime naselja, potječe možda od riječi Nart-na rtu koji je nastao od nanosa rijeke Drave. U vrijeme ratova s Turcima, 1687. godine selo je bilo napušteno, a 1699. godine vratili su se žitelji na svoja ognjišta. Prije dolaska Turaka postojalo je selo Nova Skela, koje je nastalo poslije oslobođenja od Turaka. Ime je dobilo po skeli koja je služila za prijevoz preko Drave u Ugarsku. Godine 1687. godine prešla je preko te skele carska vojska iz Ugarske da oslobodi Valpovo od Turaka.
KUD Kolo Nard
Nalazi se u sjeveroistočnom pridravskom dijelu Valpovštine, a nastalo je na kontaktu terasne nizine s naplavom ravni između Valpova na zapadu, Šaga na jugu i Petrijevaca na istoku. Selo je bilo izloženo poplavama koje su obično nastale uslijed naglog topljenja snijega u proljeće. Nard pripada u stara podravska naselja, kao i Marjančaci, koja su se u svojoj jezgri održala bez obzira na borbe koje su bile vođene s Turcima. S valpovom je ovo selo povezano asfaltnom cestom na udaljenosti od 5,4 km.
Stanovništvo
Od 1721. Godine, Nar je bio u sustavu valpovačkog vlastelinstva. Prema popisu iz 1885. Godine Nard je imao 86 kuća i 510 stanovnika (katolika 467, pravoslavnih 38, protestanata 3 i židovi 2. Najviše stanovnika je bilo 1931. Godine 750, a 1991. Godine bilo je 608, od toga Hrvata 541.
Školstvo
Prije 1914 godine Nard nije imao školu. Seosku mladež obučavali su u pisanju i čitanju stariji ljudi. Ne zna se kada je školska zgrada podignuta kao jednorazredna i kasnije dvorazredna škola. Danas SELO Nard ima u selu osnovnu školu.

Crkva Sv. Katarine, djevice i mučenice

KUD Kolo NardSveta Katarina aleksandrijska (lat. Catharina, grč. Aikaterine) rođena je u Aleksandriji(Egipat). Potječe od ugledne plemičke obitelji. Legenda kaže da je u snu vidjela Djevicu Mariju kako drži na rukama dijete Isusa. Željela je postati Isusova službenica. Ta joj se želja ostvarila tek poslije njezinog krštenja, kada joj se Isus pojavio u snu i uzeo je za svoju nebesku zaručnicu. Stavio joj je na ruku prsten i ona ga je nosila do kraja života. U to vrijeme rimski car Maksimin II. Je progonio kršćane. Stolovao je u Aleksandriji. Katarina je odlučila posjetiti cara i odvratiti ga od njegovih namjera. Održala je sjajan govor. Na to je car pozvao najčuvenije filozofe i mudrace da pokušaju pobiti njezinu nauku. Međutim Katarina je svojom rječitošću i razumnošću obratila filozofe i mudrace na kršćansku vjeru, što je razbjesnilo cara, pa ih je dao smaknuti, a Katarinu je bacio u tamnicu želeći je glađu natjerati na pokornost. Međutim anđeli su joj donosili hranu, a ona je uspijela obratiti na kršćanstvo carevu ženu i njezinu pratnju. Na to je car odredio smrtnu kaznu za sve kršćane osim Katarine. Zanesen njezinom ljepotom ponudio joj je da bude njegova žena i carica, što ona odbije. Nakon toga bila je vezana između četiri kotača optočena oštricama, da ju se razdere na komade. Dok se presuda izvršavala, uništio je snažan plamen s neba sva četiri kotača. Nakon toga krvnici su joj odrubili glavu.
Kao Kristova zaručnica i zaštitnica djevojaka, Katarina je jedan od omiljenih motiva umjetničkog stvaranja renesansnih slikara.
Njezina je oznaka kotač s oštricama, nosi krunu kao znak kraljevskog podrijetla, palminu granu kao simbol pobjede i mač kao oružje mučeništva. Zbog velike učenosti katkada ju slikari slikaju s knjigom u ruci.
Crkva u Nardu je danas posvećena upravo ovoj svetici, Sv. Katarini, djevici i mučenici. Crkva datira još iz 1815. godine. Sagrađena je uz pomoć baruna Gustava Prandau. A prva crkva koju su mještani podigli bila je drvena i omazana blatom, posvećena također istoj svetici i blagoslovljena 1754. godine.

Sakralni iventar (crkva, kipovi, slike, križevi, groblje, mrtvačnica)

KUD Kolo NardU crkvi se nalaze tri kipa: kip Sv. Katarine u sredini oltara, oko 1 metar visine, rad je to Marina Mikića,, samoukog majstora, kip je napravljen iz gipsa, 1950. godine.; zatim ima kip Srca Isusova i kip Majke Božje Lurdske. Slike: zavjetna slika Sv. Valentina i slika sv. Leopolda Mandića, te Sv. Nikole Tavelića i Sv. Antuna Padovanskog. U crkvi su još postavljene slike križnoga puta(14) koje se nalaze s obje strane. Crkva posjeduje još i sakristiju, u kojoj je smješten regal s crkvenim i liturgijskim potrepštinama. U crkvi zvonarica obavlja svoju dužnost, prema već ustaljenim običajima toga mjesta, kao što je to i u svim drugim filijalnim crkvama, župe Valpovo.
Selo ima i groblje s mrtvačnicom koja je sagrađena 14. veljače 1994. godine. U selu postoje i četiri podignuta križa: prvo na prostoru pored crkve, drugo na ulazu u selo pored ceste koja vodi iz Valpova, treće prema selu Šag i četvrto na groblju. Selo nema kapelica. Križ pored crkve je obnovljen i podignut je od mještana ovoga sela 200. Godine, na slavu Božju.

Slavljenje crkvenog goda

KUD Kolo NardCrkveni god se slavi 25 . studenog za Sv. Katarinu i 14. veljače na dan Sv. Valentina, je zavjetni dan sela, kada mještani ovoga mjesta imaju i klečanje.
Po običaju ovoga sela, za vrijeme svete mise muškarci se nalaze na koru i u sakristiji, a djeca, djevojke i žene u glavnoj lađi crkve, ispred oltara.
Crkva Sv. Katarine, zaštitnice sela, teško je stradala u domovinskome ratu (1991. i 1992. godine). Na crkvi u granate uništile ulazna vrata, krovnu konstrukciju i stakla, a oštećena je i unutrašnjost. Odmah je pokrenuta akcija radi obnove. Prvi i najveći donator je bila obitelj Mihalović iz Hamburga.