Tradicionalno hodočašće u jedno od najmanjih marijanskih svetišta u Hrvatskoj

Hodočašće

Blagdan Gospe od Zdravlja,kojoj su u krajevima negdašnje Mletačke Republike bile podignute brojne crkve i kapele, vezan je uz jedan događaj. Kada je 1630. Na području Metačke Republike harala strašna kuga, koja je u samoj Veneciji pokosila više od 80 tisuća života, mletački se Senat obratio Gospi za pomoć. Učinjen je zavjet,da će Mariji ako prestane kuga, podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen. Podignuta je 1637. Veličanstvena crkva Madonna della Salute. Pobošnost prema Gospi od Zdravlja došla je iz Venecije i u južne hrvatske krajeve.

Narod podigao crkvu za narod

Hodočašće

Prije tri stoljeća crkvu u svom kraju nisu imali žitelji Belavića, Bratulića, Kuići, Hreljići, Manjadvorci i Biletići, pa su se još od srednjeg vijeka služili misnikom kod crkve Sv. Dionizija na tromeđi Barbana, Mutvorana i Raklja. Međutim ta je crkva ipak bila predaleko da bi se, tada pješice, stiglo nedjeljom i blagdanom nazočiti sv. Misi, a nakon toga još je trebalo i odvesti stoku na ispašu. Stoga se pet lokalnih seoskih dužnosnika 24. Siječnja 1724. odlučilo obratiti feudalnom gospodaru Antoniu Loredanu sa zamolbom o izgradnji crkve na uzvisini u blizini mjesta Hreljići. Zamolbi je udovoljeno uz uvjet da je izgrade o vlastitom trošku, opskrbe, osvijetle i osiguraju obavljanje Božje službe za crkvu koja bi nosila ime Blažene Gospe od Zdravlja. Za dvije je godine crkva završena, a još jednom je obnovljena 1980., a osam godina poslije kapelanija je proglašena župom.Danas crkva Majke Božje od Zdravlja služi naseljima Hreljići, Stancije Palion, Biletići, Jukići, Belavići, Rebići, Dobrani, Beloći, Bratulići, Kujići i Manjadvorci, no ovdje još uvijek hodočaste vjernici iz puno udaljenijih krajeva.

Na zavjet svetoj Mariji od Zdravlja u Hreljiće

Hodočašće

Jedno od tri svetišta koja ovdašnji vjernici istiću kao najvažnija hodočasnička odredišta u Istri je crkva Majle Božje od Zdravlja u Hreljičima. Hodočašće u Hreljiće od davnina se svrstalo rame uz rame uz hodočašća u Mutvoran i sv. Foši u Batvaće, a specifična su po tome što su se sve do pred 20-ak godina oko ovih crkava, ali i u njima, mogli naći votivi ili zavjetni darovi. Nemali je broj pisanih i usmenih svjedočanstava o ozdravljenjima nakon takvih zavjeta i hodočašća, stoga i ne čudi što su i Hreljići i dan danas jedno od najposječenijih vjerničkih odredišta južne Istre i šire. Tom prigodom vjernici sudjeluju u procesiji s kipom Majke Božje od Zdravlja oko crkve moleći zagovor Blažene djevice Marije, a po završetku misnog slavlja hodočasnici imaju mogučnost pokloniti se pred likom Majke Božje od Zdravlja u župnoj crkvi. No ova crkva i hodočašće imaju i jednu specifičnost, a to su kostanji iz Hreljići. Kesteni su svima poznati jesenski plodovi, ali kostanji iz Hreljići imaju sasvim neki drugi okus. Krunica od kostanji koju smo kao djeca dobili „ poli crikve od Svete Marije“ uvijek je bila razlog zbog kojeg su nas babe i none pridobile da sudjelujemo u misi i procesiji koje su u to doba našega života bile poprilično duge. Ali i dan danas kada sad već kao odrasli ljudi „ otmemo“ djetetu koji kostanj iz krunice, taj kostanj ima još uvijek taj ukus koji nam je ostao u sječanjima iz djetinjstva.Puno je lijepih uspomena nastalo na tom svetom mjestu kroz dugi niz godina. Iako svako doba nosi nešto svoje, neke stvari uvijek ostaju nepromijenjene: djeca imaju svoje krunice od kostanji, mladi imaju druženje, roditelji zadatke, a sve generacije vjernika i hodočasnika u tom malom marijanskom svetištu okuplja molitva za zdravlje sebe i svojih bližnjih.

Cjelodnevni program uz molitve i zabavu

HodočašćeHodočašće

I ove godine 13. Listopada već u ranim jutarnjim satima pred crkvom su se počeli skupljati vjernici da bi u tišini i miru izmolili krunicu. Misno slavlje započelo je u 11 sati, a sv. Misu predvodio je biskup porečki i pulski mons. Dražen Kutleša, u suslavlju svečenika iz obližnjih župa. Misa je uveličana zborovima vodnjanskog dekanata. Nakon sv. Mise uslijedila je procesija s kipom Majke Božje od Zdravlja oko crkve uz pjesmu i molitvu. Po završetku misnog slavlja uslijedila je pučka fešta uz nastupe čuvara baštine KUD-a „ Rakalj “ iz Raklja i KUD-a „Veseli roverci“ iz Klarića, te istarske pjevače Alena Vitasovića i mladu glazbenu nadu Gianluku Draguzeta. KUD Rakalj je ovom prilikom mnogobrojnim hodočasnicima predstavio svoju najmlađu grupu plesača koji su na svoj dječji način odplesali balon, srednjoškolci su zaplesali mazurku, a odrasla grupa plesača izašla je obučena u elegantne nošnje splitske gospode odplesavši stare splitske plesove, u kojima se ogleda utjecaj zapadnog Mediterana, za koji su karakteristike:elegancija pokreta, profinjeno držanje i mekoća koraka uz uvijek prisutnu ozbiljnost plesača i zavodljivost plesačica. Bilo je tu i svirke na roženicama ali i neizostavna kanta na tanko i debelo Rodila loza grozda dva. Uz bogatu gastronomsku ponudu posjetitelji su imali priliku obići i štandove na kojima su izlagači predstavili i ponudili svoje proizvode.

Hodočašće

Ornela Škabić
KUD Rakalj