Veliki hrvatski majstori 20. stoljeća

When:
07/02/2106 @ 07:28 – 07:28
2106-02-07T07:28:15+01:00
2106-02-07T07:28:15+01:00
Where:
Palais Porcia
Herrengasse 23
1010 Vienna
Austria
Contact:
Mirjana Dučakijević - autorica izložbe
042 214 172

Gradski muzej Varaždin, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Austriji, gostuje u Beču s izložbom Veliki hrvatski majstori 20. stoljeća, koja će u prostoru Palais Porcia (Herrengasse 23) biti postavljena od 4. 3. do 17. 3. 2014. godine. Izložba obuhvaća izbor ponajboljih djela iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a, sa zastupljene 43 slike i 9 skulptura četrdeset i sedmero autora, među kojima su najznačajniji hrvatski umjetnici toga razdoblja.
Realizaciju projekta, kojim se u uglednom bečkom prostoru tamošnjoj publici predstavlja varaždinski muzej, a time i varaždinska i hrvatska likovna baština, financijski je pomoglo Ministarstvo kulture RH.
Otvorenje se priređuje u utorak, 4. 3. 2014. godine, s početkom u 18.30 sati, a kao govornici sudjeluju: dr. sc. Manfred Matzka, voditelj Odjela u Uredu saveznog kancelara Republike Austrije, mr. sc. Andrea Ecker, voditeljica Odjela za kulturu u Uredu saveznog kancelara Republike Austrije te hrvatski veleposlanik u Republici Austriji Gordan Bakota i ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini.
Srdačan pozdrav!

Anita Peričić, Gradski muzej Varaždin
tel. 042 658 754
www.gmv.hr

INFORMACIJE O IZLOŽBI:
ravnatelj GMV-a Miran Bojanić Morandini, tel. 042 658 751, 099 8090 525;
muzejska savjetnica / autorica izložbe Mirjana Dučakijević: tel. 042 214 172

OTON IVEKOVIĆ
Klanjec, 17.04.1869. – Zagreb, 04.07.1939.
Slikar. U Zagrebu uči kod Hafnera i F. Quiquereza, zatim kod J. W. Klansena. Od 1886. uči u Beču na Allgemeine Malschule i Spezialschule (Ch. Griepenkerl i A. Eisenmenger), a 1892. u Münchenu (W. Lindenschmidt) i Karlsruhe (F. Kellera). Mjesto učitelja crtanja na zagrebačkoj Realnoj gimnaziji dobio je 1894. godine. Na Obrtnoj školi predaje od 1895., a od 1908. na Umjetničkoj školi koja poslije prerasta u Akademiju. Bio je predsjednik jugoslavenskog društva “Lada”. Od 1919. dopisni je član JAZU.

FERDO KOVAČEVIĆ
Zagreb, 08.04.1870. – Zagreb. 01.09.1927.
Slikar. Nakon završene Obrtne škole u Zagrebu 1888. polazi Školu za umjetnički obrt u Beču (K. Karger). Po povratku u Zagreb jedan je od osnivača Društva hrvatskih umjetnika (1897.). Godine 1905. postaje namjesni učitelj na Obrtničkoj školi, zatim od 1917. predaje na Višoj umjetničkoj školi u Zagrebu. Od 1919. bio je dopisni član JAZU.

MIROSLAV KRALJEVIĆ
Gospić, 14.12.1885.- Zagreb, 16.04.1913.
Akademski slikar. Godine 1904. upisao se na Pravni fakultet u Beču i polazio privatni crtački tečaj G. Fischhofa. Godine 1906./7. odlazi u München gdje se upisuje na Privatschule für graphiche Kunst (tečaj M. Heymanna), a 1907. položio je ispit na Akademiji i ušao u klasu H. Habermanna. Godine 1910. dolazi u Požegu gdje mu borave roditelji. U rujnu 1911. odlazi u Pariz te pohađa Academie de la Grande Chaumiere. U domovinu se vraća narušenog zdravlja u jesen 1912.

SLAVA RAŠKAJ
Ozalj, 02.01.1877. – Stenjevac, 29.03.1906.
Slikarica. Gluhonijema od rođenja. Osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču (1885. – 1893.). Iz Beča se vraća u Ozalj. U Zagreb dolazi 1895. i polazi školu Bele Čikoša-Sesije. Godine 1902. obolijeva i dospijeva u bolnicu za duševne bolesti u Stenjevcu gdje je i umrla.

Napomena:
Biografske napomene navedenih umjetnika, čija će djela iz fundusa varaždinske muzejske galerije biti postavljena na izložbi u Beču, izdvojene su jer su se ti autori, među ostalim, školovali i u tome
gradu.

VELIKI HRVATSKI MAJSTORI 20. STOLJEĆA
IZ FUNDUSA GALERIJE STARIH I NOVIH MAJSTORA GRADSKOG MUZEJA VARAŽDIN
Beč, Palais Porcia, Herrengasse 23, 4. 3. – 17. 3. 2014.

Grad Varaždin je 1947. godine dodijelio Gradskom muzeju baroknu palaču Sermage za buduću galeriju. U nju su se vrlo dobro uklopila djela starih majstora koja su se prije i nakon Drugog svjetskog rata nalazila na ovom području. Ali za nova umjetnička ostvarenja, u ono vrijeme i za nove tendencije i slikarska istraživanja, ova palača je isti tren bila nedostatna i neadekvatna.
Danas se u palači Sermage /Galeriji starih I novih majstora/ čuva 6444 djela, razvrstanih u sedam zbirki. Postav starih i novih majstora izmjenjuje se u određenim razmacima kako bi kulturna publika mogla doživjeti jedno i drugo.
Na samom početku rada Galerije zanos za nabavom umjetnina bio je velik, utoliko više jer su varaždinski umjetnici, koji su došli nakon školovanja iz drugih gradova Europe, imali potrebu doprinositi popunjavanju fundusa Galerije i općenito jačanju likovnog života. To se naročito odnosi na Tomislava Krizmana, Ivu Režeka, Pavla Vojkovića. Današnja izložba je mogućnost da ponovno izložimo vrijedna djela hrvatskih umjetnika koja su se u Gradskom muzeju Varaždin prikupljala od 1939. godine. U to je vrijeme gotovo najviše zaslužan za nabavljanje djela suvremenih umjetnika 20. stoljeća bio naš poznati slikar Tomislav Krizman. U zabilješkama osnivača Galerije u Varaždinu prof. Krešimira Filića i njegovih suradnika, kao i Muzealnog društva, vidljivo je da se intenzivirao otkup i sakupljanje djela suvremenih hrvatskih slikara. Svake je pohvale vrijedna donacija gospođe Ruže Meštrović koja je za Galeriju poklonila nekoliko umjetnina od kojih ističemo zanimljiv rad našeg poznatog slikara Emanuela Vidovića “Dalmatinska luka” koja se može vidjeti i na ovoj izložbi u Beču.
Istovremeno, s nekim donacijama slikara kao, na primjer, “Pejzažem” Vladimira Filakovca došle su donacije pojedinih obitelji, kolekcionara umjetnina. Na samom početku formiranja slikarske zbirke važnu ulogu imala je obitelj Leitner. Svojim donacijama i pomoći u školovanju mladih talenata bili su u mogućnosti prikupiti neke njihove rane radove. Tako su Muzeju, odnosno Galeriji, poklonili nekoliko djela našeg uglednog slikara, rođenog Varaždinca, Ive Režeka koji je na ovoj izložbi prezentiran slikom “Kupačice”. Gradski muzej je i sam na razne načine prikupljao sredstva za otkup umjetnina. Tako je vlastitim sredstvima otkupio djelo Otona Ivekovića “Djevojka” iz 1903. godine. U vrijeme Jugoslavije, Gradski narodni odbor je s uspjehom sudjelovao u brojnim otkupima umjetnina. Njemu se pridružio i Savjet za kulturu Narodne Republike Hrvatske svojim otkupom “Portret djevojke” 1953. Ive Dulčića. (Vrijedno je spomenuti da je ta slika višekratno bila posuđivana za izložbe Ive Dulčića diljem Hrvatske.). Republički fond za unapređenje kulturne djelatnosti Republike Hrvatske 1971. otkupio je djelo Oskara Hermana “Dvije djevojke”, a Fond za kulturu Općine Varaždin 1971. nekoliko djela Miljenka Stančića.

Galerija starih i novih majstora je, dakle, imala sasvim određenu viziju formiranja fundusa koji je razvijala prema mogućnostima vremena u kojem se živjelo. No, uvijek je bilo ljudi koji su svojim životom i osjećajima bili trajno vezani za Varaždin i našu Galeriju kao, na primjer, obitelj slikara Ive Režeka. Ona je darovala veliki broj njegovih najuspjelijih i svojevremeno veoma poznatih karikatura te nekoliko slika. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća pa sve do danas praksa je da određeni broj slika ostavljaliaju autori nakon manjih i velikih restrospektivnih izložbi u našoj Galeriji.
Osamdesetih godina Galerija je obogaćena skulpturama doajena hrvatske plastike Šime Vulasa i Branka Ružića, a devedesetih je otkupljena impozantna skulptura Koste Angeli Radovanija “Lijeva Dunja”. Bili smo izuzetno sretni što smo 1988. godine, uz pomoć sredstava Grada Varaždina i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, mogli otkupiti sliku Vlahe Bukovca “Adam i Eva”, do tada u privatnom vlasništvu u Varaždinu. Godine 1989. velikom izložbom “Donacije suvremenih umjetnika” organizirane povodom 50. godišnjice osnutka Galerije, uspjeli smo sakupiti 57 djela naših najeminentnijih umjetnika (Kulmer, Perić, Prica, Parać, Bifel, Švaljek, Vrkljan, Kavurić-Kurtović, Ujević, Lapuh i mnogih drugih). Godine 1997. uspješno je realizirana donacija dr. sc. Bože Vijeke Jaraka kojom je fundus obogaćen za 112 novih djela (Dulčića, Šimunovica, Kesera, Sedera, Šohaja, Ivančića, Kršinića, Kantocijeve i drugih). Supruga slikara Slavka Šohaja nam je nakon njegove smrti 2003. godine poklonila tri njegove slike.
Najnovija donacija akademskog slikara Pavla Vojkovića I akademske slikarice Vere Kuntner, koji su Galeriji ostavio najznačajnija djela iz svog opusa (slike, skulpture, crteže, scenografije), dokaz je stalnog povećanja fundusa i duboke opravdanosti da se u Varaždinu razmišlja o gradnji galerije suvremene umjetnosti kao modernom zdanju koje bi bilo hram umjetnosti takve vrste i prostor u kojem će se kvalitetno čuvati i prezentirati naša hrvatska umjetnost.
Ovom izložbom, koju smo realizirali uz veliku pomoć Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, te uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske i našeg Grada Varaždina, možemo, barem malo, bečkoj likovnoj publici približiti veličinu naše hrvatske umjetnosti i instituciju koja je zadužena za njezino čuvanje.

Mirjana Dučakijević