DIVANA – JEDNA OD ČETIRIJU DIVA

divanaNazvana još i Živka, Živana, Živahna, Iva, Ivka, Ivana. Boginja poljodjelstva, darovateljica života i životne radosti, jedna od četiriju diva (Bojana, Zorana i Morana), rođena u mavenom mrazovčevu cvijetu što raste na strmini gore Pamira. Ona daruje plod i obilan rod. Štiti zemlju i mir (jer u miru život žije, cvijeta i sve buja), usjev, žetvu, berbe i blagoslovljene plodove. Nazvana je Darežljivom. Ljudima svesrdno pomaže u rješavanju bračnih nesuglasica, rađanju i odgoju djece. Daruje im žitno zrnje, zdravlje, veselje, pjesmu, svirku, a ponekad i vlast. Ljude jc poučila u izradi pluga, te o vremenu izgona blaga na pašu. Svemu što na zemljici diše darovala jc život. Bajala je i proricala.
Uvojci kose bili joj boje zrelog žita i poput pjenušava slapa padali niz skladna bijela ramena, čelo ovjenčano vijencem žitnog klasja, a ponekad i ubavim cvijetom. Sunčev je narod prikazuje s rukohvatom rudozlatnog žita, srpom u ruci i košarom voća, ali i kao ženu s više dojki. Stoluje na zemlji, podatnoj i plodnoj, napučenoj ljudima i životinjama. Ona je velika grešnica, ali i vječna roditeljica. Zimi živi u podzemlju, postaje zloćudna maćeha ljudima i bogovima. Jedna predaja kaže da ju je nasilno htio obljubiti knez tame – černobog, ali mu ona pobježe i baci se sa stijene u ponor. Iz tog bezdana, kaže priča, ponikli su i njezini sinovi, dobri i zli Divovi. Zbog Divane, od iskona plamte borbe između žitelja Svetog Nava i zlokobnika Trtara. Sin Momir plod je Divanine ljubavi sa čovjekom – smrtnikom.
Kao boginja u svemu je promjenjiva, baš kao i godina. Sad je umiljata, sad ozbiljna, sad darežljiva, a potom ljuta. S proljeća se hvata u vilinska kola kao predvodnica. Božansku joj kočiju kroz oblake vuku četiri krilatc zmije. Posvećena joj je skotna, mljeziva zečica, biljke mak, ptica tankonoga roda. Svetišta joj bijahu u Zivo-gošću. Divič-gradu (Pula), Bogočinu, Kamanju, Ogulinu, Fojnici, Olovu, Žitomiru i Žitniku.

Marinko Marinović >>>>> „Junaci starohrvatskih mitova“