Božićni običaji u Istri

Božićni običaji u Istri

Božični običaji,krščanski narodni običaji koji se vezuju uz blagdan kristova rođenja u Istri, počinju blagdanom sv. Lucije (13.12.), a završavaju ophodima za Sv. tri kralja (06.01. koledanje). Glavni je tradicijski blagdan u tom razdoblju Božić. Pripreme počinju s došaščem (Adventom),ide se na zornice, prije badnjaka ili Vilije Božje čisti se kuća i priprema kučanstvo i dr. Na dan Vilije Božje posti se, i tek navečer blaguju posna jela(posutice ili fuži sa slanom srdelom, bakalarom, maneštra, kruh, vino, fritule, kroštule. Dok su još postojala ognjišta, na njih bi domačin donio panj, tzv. cok, badnjak ili did koji se potpalio na Viliju Božju i trebao je goriti do Sv. tri kralja (stalno ili pak svaki dan pomalo). Uz panj , badnjak vezivala su se različita gatanja, npr. kakva če biti litina, a njegov bi se pepeo tijekom godine upotrebljavao npr. za posipanje kupusa protiv gusjenica, kao lijek za ljude, sredstvo protiv tuče i sl. Prije večere na Badnjak kučedomačin bi u znak slavlja opalio na otvorenome pucanj iz puške ili pištolja, a kučedomačica bi tamjanom okadila kuću i stoku, te zapalila dušicu za pokojnike, koja je gorjela i na Božić. Tijekom večere kučedomačin bi posuo malo od svakog jela i polio malo vina po coku, da bi iduća godina bila rodna i puna obilja. Ispod stola na kojem se večeralo stavljalo bi se sijeno i slama, a ono se poslije blagovanja nosilo stoci da je zaštiti od bolesti i dr. Vrata staje dobro su se zatvarala radi zaštite od krađe slame. Vjerovalo se da će stoka kojoj se ukrade slama biti mršava, a ona koja se najede sijena debela. Nakon večere slijedile bi različite igre kojima se kratilo vrijeme do odlaska na polnočku. Prilikom odlaska na polnočku muškarci bi pucali iz pištolja, a ponegdje bi prije odlaska nahranili stoku. Božični se objed pripremao što bogatije. Ponegdje se božično čestitanje obavljalo tek na Stipanje ili na Novu godinu, a ponegdje i na sam Božić, a bilo je poželjno da prvi čestitar bude muško. Na novogodišnje jutro okupili bi se dječaci te odlazili čestitati susjedima, od kojih su tada dobivali darove, (dobru ruku), obično orahe,jabuke ili lješnjake. S vremenom su otvorena ognjišta izašla iz uporabe, pa su se tako i božični običaji promijenili.

Cvijet svete noći

Stara legenda kaže da je prva božićna zvijezda, zvana “cvijet svete noći”, nastala zahvaljujući molitvi dvoje siromašne seoske djece. Djevojčica Marija i njezin brat Pablo su željeli kupiti dar malome Isusu, ali nisu imali novca, stoga su ubrali poljsko cvijeće dok su išli u crkvu na Badnjak. Kada su stavili cvijeće oko jaslica, zeleno se lišće pretvorilo u predivne crvene latice i prvi cvijet svete noći procvao je čarobnim zvjezdastim cvatom. Od tada ovaj cvijet ukrašava domove širom svijeta, najljepše cvatući upravo u vrijeme Božića.

za portal Selo.hr >>>> Ornela Škabić