Selo.hr


Slavonski hajduci

Đuro Matić i Nikola Šarić

XVII st.

Tijekom cijele turske vlasti nad Slavonijom od polovice 16. do kraja 17. stoljeća, tj. 1687. godine, u okupiranom području vodile su se stalne borbe protiv Turaka, s većim ili manjim uspjehom. Generacije Hrvata tijekom tih 150 godina bile su svjesne da se treba boriti i kad-tad izboriti slobodu. Borbe su predvodili hajduci i njihove male grupe bile su prava napast za Turke koji se nikada nisu mogli osjećati sigurnima, čak ni u svojim utvrđenim gradovima – Požegi, Virovitici, Cerniku i drugima. Tako su nastale brojne priče i….
Pročitaj više… →

Franjo Matijević

XV i XVI, st.

U Slavoniji se tijekom 17. stoljeća razmahala turska okrutnost nad domaćim hrvatskim stanovništvom. Ono što je najteže padalo narodu bio je turski “danak u krvi”. Tako je 1612. godine požeški paša na očigled naroda silom prikupio 300 dječaka i poslao ih u Istanbul da se odgoje za buduće janjičare. Godinu dana kasnije (1613.) poslao je u sultanov harem u Carigrad 300 najljepših slavonskih djevojaka. Mnogi Slavonci koji su se oduprli takvom haraču završavali bi u tamnici ili bi bili pogubljeni. U tamnici se našao i Antun, ….
Pročitaj više… →

Međunarodna smotra hrvatskog izvornog folklora “Husino 2016.”


Slavna pobjeda – Zauvijek okrunjena slavi slavlje

gospa-sinjskaGodine (1715) navalio je Turčin s ogromnom vojskom na Sinj. Franjevci moradoše ostaviti novosagrađeni samostan i crkvu pod Kamičkom. Jedni pođoše u Split, a sedmorica od njih, uzevši sa sobom i Svetu sliku spremljenu u jedan sanduk, sklone se u tvrđavu, koju je branila mala kršćanska posada. Juriš je počeo 8. kolovoza i ponavljao se često slijedećih dana. Kršćanska je posada hrabro odbijala navalu. Uz njih je bila i zaštita nebeske Kraljice. Kad u gradu saznaju da je među njima sv. Slika, bi naređeno da se ona stavi na oltar sv. Barbare u crkvi sv. Mihovila. Branitelji se tada mnogo uzradovaše i utekoše se Majci Božjoj molitvama i zavjetima. A Marija je dala takvu jakost hrabrim borcima “da se viteški braniše i obraniše”. Dana 14. kolovoza bio je posljednji, opći juriš koji je trajao 3 sata. Kroz to vrijeme redovnici, žene, djeca i ostala čeljad, koja ne bijaše za borbu, molili su s plačem i suzama pred Marijinom Slikom za pomoć. Neprijatelj je bio odbijen, svladan. Suvremeni povjesničar Filipović potpuno je uvjeren da je pobjeda postignuta po zagovoru Majke Božje. On veli: “Da je dakle ovo bilo njezino dobiće, sumlje ne ima; pak i Turci isti posli govorili su da su gledali ……
Pročitaj više….. →

Međunarodni festival “Paralia 2016″

Međunarodni festival “Paralia 2016″ održan u Paralia, Katerini, u Grčkoj, i ove godine ponudio je pregršt raznovrsnosti i ljepotu različitosti. Gostoprinstvo, prekrasan krajolik, nevjerojatan pogled, samo je dio uspomena koji će brojni sudionici i posjetitelji ponjeti doma.


Upoznajmo KUD “Ivan Meštrović” Vrpolje

Rijeka Gacka

Sami početci kulture u Vrpolju javljaju krajem 19. stoljeća dolaskom velečasnog Josipa Wallingera za župnika u Vrpolju, te osnivanjem Društva hrvatske čitaonice, davne 1893. godine. Prva tamburaška sekcija pod vodstvom učitelja Josipa Vajde osnovane je 1900. godine. U tim okvirima nastavlja se razvoj kulturnih sadržaja u Vrpolju sve do ideje o osnutku KUD-a. Nekolicina učenih ljudi, članovi Hrvatske čitaonice, donose odluku o osnivanju KUD-a te na Osnivačkoj skupštini 3. ožujka 1957. osnivaju KUD pod nazivom „Ivan Meštrović“, želeći istaknuti važnost rođenja velikog hrvatskog i svjetskog umjetnika u malom slavonskom mjestu Vrpolju 15. kolovoza 1883. Ideja da se oda……
Pročitaj više….. →

Dan općine Velika Ludina

Dan Općine Velika Ludina i ove je godine bogato obilježen. Manifestacija pod nazivom “Jabuka Crvenika” u organizaciji Voćara i vinogradara Moslavine ponudila je brojne aktivnosti, kako kulturne, tako i zabavne i sportske. Manifestacija je započela Kulturnom večeri na kojoj je predstavljena izložba gospodina Mladena Mitra, te je svoj rad predstavila i gospođa Vesna Stipčić, jedna od najboljih haiku pjesnikinja u Hrvatskoj, nastavila se Svečanom Sjednicom, te nogometnom utakmicom između domaćeg NK Sokol i NK Sesveta. U voćnjaku tvrtke Fragaria, na Bukovcu, održana je proslava početka berbe jabuka, a prve su jabuke ubrali zamjenik ministra poljoprivrede – gospodin Tugomir Majdak, župan Sisačko-moslavačke županije – gospodin Ivo Žinić, te načelnik općine Velika Ludina – gospodin Dražen Pavlović. Zatim se proslava preselila u centar Velike Ludine, u kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su nezaobilazni domaći folkloraši iz KUD-a “Mijo Stuparić”, te KUD “Orljava” iz Pleternice, KUD “Ivo Čakalić” iz Kaptola, te KUD “Graničar” iz Križa.Održalo se i natjecanje u roštiljanju, te koncert Prima banda i Maje Šuput. Posljednjeg dana proslave održala se biciklijada, te dječje vatrogasno natjecanje.
Diana Jagodnik


Jesen u Pauriji

10. Folklorni susreti kulturno umjetničkih društava “Jesen u Pauriji” održani su u Dubravcima. Uz izložbu rukotvorina, svojim programom predstavili su se: organizator manifestacije je KUD Paurija, KUD “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec iz Međimurske županije, KUD “Ivan Goran Kovačić” Beravci iz Brodsko – posavske županije, KUD “Sveti Antun” Pokupska dolina, “Primorski dolac” iz Splitsko – dalmatinske županije, “Sveti Antun” Zadobarje te KUD Brinje iz Ličko – senjske županije. Po završetku raznovrsnog programa KUD-a, započelo je natjecanje u starim seoskim poslovima. „To su vrlo zanimljive igre kojima želimo prikazati neke zaboravljene poput žaganja drva na jarcu ručnom žagom, ručnog mrvljenja kukuruza, nošenja vode na glavi ili izvlačenje vina na hebar, koliko tko u jednom dahu može izvući vina iz lajta.“ ističe organizator.


Banova u srcu

Ove godine održana je 9. manifestacija Banova u srcu, a ujedno i 45. godina KUD-a „Banova Jaruga. Muzej Moslavine Kutina povodom ove obljetnice priredio je izložbu pod nazivom „Banova i ta tvoja sela“ autorice Slavice Moslavac. Brojni posjetitelji uživali su u izložbi i bogatom programu, a nastupili su; Limena glazba, Mali folklor KUD-a Banova Jaruga, Djeca Osnovne škole Banova Jaruga, KUD Repušnica, Matica Slovačka Orava Međurić, KUD Sveti Juraj Draganić, Muška vokalna skupina Sinovi atara, Folklorni ansambl Petrinjčica, Česka beseda Međurić, KUD Valentinovo Zagreb, Vokalna skupina Rusalke, Folklorni ansambl Isula Ivanich i KUD Sunjska Greda.


Dan Sloge – Greda Sunjska

I ove godine Greda Sunjska odisila je mirisima prošlosti, tradicije i kulture. Uz mimohod kroz selo, ples, zabavu i sve ono što krasi obljetnice folklornih društava. Bogata etno izložba mještanina Mije Matkovića-Tomaca sa preko 2000 eksponata mnoge je vratila u dane mladosti, a mladi su imali priliku vidjeti tradicionalne alate i pomagala iz Sunjske Posavine. Bogato ukrašene kuće, dobrodošlica domaćina/ce, vesela povorka folkloraša, kulturno-umjetnički program, modna revija udruge “Gredske sneje”, pokazatelj je dobre organizacije, rada i sloge.


Legenda o Cresko-lošinjskom arhipelagu

Hrvatske legende

Jedna od najvećih pustolovina Staroga svijeta, ona u kojoj su Argonauti tragali za Zeusovim Zlatnim runom, prema legendi, na neki je način odgovorna i za nastanak Cresko-lošinjskog arhipelaga. U antičko doba Cres i Lošinj bili su jedan otok te su manjim okolnim otočićima činili otočje koje se zvalo Apsyrtides. Nastanak ovih kvarnerskih otoka datiran je u vrijeme oko 25 000 godina prije naše ere. Pretpostavlja se da je do razdvajanja Cresa i Lošinja došlo za vrijeme Rimljana, koji su prokopali kanal u Osoru. Otočje Apsyrtides je dobilo ime po Apsyrtu, sinu kralja Ejeta iz Kohilde. I tu počinje pradavna legenda o nastanku Cresko-lošinjskog arhipelaga koja kaže:
Pročitaj više….. →

Susreti naroda i kultura

Mimohodom kroz Sikirevački šor upriličena je završna ceremonija ovogodišnjih “Susreta naroda i kultura”. U Sikirevcima se ove godine okupilo sedam folklornih skupina iz Hrvatske, Poljske i Mađarske. Brojni posjetitelji uživali su multikulturnoj raznolikosti narodnih nošnji, pjesama i plesova. Posebno je bilo na misi u župnoj crkvi sv. Nikole gdje se pjevalo na hrvatskom, poljskom i mađarskom. Potrebno je napomenuti da je manifestaciju „Susret naroda i kultura“ prije 19 godina pokrenula Zajednica udruga u kulturi “Družina – čuvari tradicije hrvatskih obiteljskih zadruga”, a već dvanaestu godinu organizatori su općina Sikirevci i KUD Sloga iz Sikirevaca.


Internacionalna smotra folklora – Ohrid 2016

Najviši grad Ohridskog jezera, grad Ohrid ugostio je brojne folkloraše na internacionalnoj smotri folklora “Macedonian Sun”. U “Gradu svjetlosti”,”Besmrtnom gradu, na mitskom Balkanu”, “Čarobnom brdu Makedonije”, “Balkanskom Jeruzalemu”, (neki od naziva za Ohrid) uživali su brojini posjetitelji kao i izvođači. Ako govorimo o očuvanju kulture i tradicije tada je Ohrid više nego idealno mjesto za folklorne susrete.


Starinsko žensko češljanje i opremanje glave

Element u tradicijskom obrascu odijevanja koj i bitno razdvaja tipove i inačice narodne nošnje jest žensko oglavlje koje podrazumijeva način češljanja i opremanjaglave. Njime su se, uz manja odstupanja, u svim kulturnim područj ima Hrvatske najrječitije iščitavale sve one statusne promjene
kroz koje je žena prolazila tijekom života. Po njemu se prepoznavala djevojčica od djevojke udavače, mladenka, mlađa udana žena od starije, udovica. Osim određenja statusa i životne dobi, ono je upućivalo na lokalnu, regionalnu, nacionalnu, a ponegdje i vjersku pripadnost. Unutar svakog kulturnoga područja razlikovala su se svakodnevna, svečana……
Pročitaj više… →

Velika Gospa u Chicagu -kroz povijest

Velika Gospa

Ako nekome u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Doista, ovdje biti Hrvat i Velika Gospa idu ruku pod ruku. Hrvatima je Velika Gospa ono sto je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

Izvorno, Velika Gospa potječe iz Sinja, dalmatinskog gradića u Hrvatskoj. Znamo iz povijesti kako je barbarska turska vojska 1715. napadala na grad Sinj želeći ga osvojiti, nakon što je nedavno bio istrgnut iz njihovih ruku. Turci su se u to vrijeme još uvijek nadali da mogu osvojiti Beč i ozbiljno zaprijetiti čitavoj kršćanskoj Europi. Prestrašeni puk u Sinju, ne mogući se uzdati u svoju vlastitu oružanu snagu pred brojnijim i moćnijim neprijateljem, obratio se molitvama za pomoć čudotvornoj Gospi Sinjskoj, koje su sliku sa sobom nedavno donijeli bježeći pred Turcima iz ramskog kraja. Čitavu noc 14. kolovoza mnoštvo je vjernika usrdno molilo pred čudotvornom slikom Gospinom nazvanom “Gospa od milosti”. Slijedećeg jutra (15. kolovoza, na dan Uznesenja BDM) na nebu se pojavila prelijepa gospođa, u kojoj je svatko prepoznao Majku Božju. Turski su se vojnici počeli razbolijevati, više nisu bili u stanju pregaziti rijeku Cetinu prema Sinju, te su se morali povući natrag. Možemo stoga reći da je turski napad odbijen samo uz intervenciju nebeske Zaštitnice: moćna turska vojska dala se u bijeg. Više nikada se Turci nisu povratili u Sinj, niti je njihovo kopito pregazilo planinu Kamešnicu. …….
Pročitaj više… →

BARE PRŠLJA, POUGARSKI KOSIBAŠA 2016.


HKUD Pougarje

Kažu da je bolje da izumre selo nego običaji, dobro je znana poslovica, a u slučaju našeg Pougarja, nema više straha za donja sela, ona su odavno iselila, ali na sreću ne i naši običaji, koje ovi marljivi ljudi, gaje negdje dalje od rodnog zavičaja u njihovom novom selu Daruvarskom Brestovcu i prijateljskoj općini Končanica, kod grada Daruvara u susjednoj R.Hrvatskoj, gdje su se naselili i gdje najveća skupina iseljenih Pougaraca živi. Jučer smo posjetili Bilogorski kraj i uvjerili se, da Pougarci i dalje zajedno rade, druže se i dišu kao jedan. Posebno kada je riječ o smotrama folklora, pougarskom načinu života i običajima, koje dostojanstveno gaje i prezentiraju, gdje god nastupaju, te tako čuvaju svoje starine, tradiciju od zaborava.
Iako relativno mlado HKUD Pougarje, koje je osnovano 21.11.2009. godine od kad uspješno djeluju pod vodstvom skladnog bračnog para Ivke i Slobodana Pejčina iz Zapeća. Treba istaći da ovo KUD-o osim folklora i zabavnih nastupa, među raseljenim pougarcima baštini dvije tradicionalno najpoznatije Manifestacije, osim organiziranja tradicionalne međunarodne Koševine, redovito sazivaju i uspješno održavaju šestu godinu za redom zimsko pougarsko Silo u općini Končanica………
Pročitaj više… →

KUD “Savski lugovi” Crkveni Bok

Savski lugovi

Društvo je osnovano 1945. godine pod nazivom „Prosvjeta“, zbog ukidanja istoimenog naziva 1972. godine početkom 1974. odlukom skupštine društvo mjenja naziv u KUD „Savski lugovi“ Crkveni bok i nastavilo sa tradiciom očuvanja narodnih običaja i plesova sve do početka domovinskog rata 1990.-e godine. Nosili su specifičnu narodnu nošnju koja se bazirala na tri osnovne boje, crvena, crna i žuta. Ženska nošnja je tkano platno u četiri nita, produženo armaturom od žutih vlakana (donji dio je mogao biti i od jednoličnog, ormalnog platna), lajbek ili benka od crnog štofića, čarape bik klječane crne boje sa crvenim ornamentima, marame na glavi su bile bijele (udane žene) i crvene (neudane žene). Nošnje su sadržavale i „toke“ (dugmad) rađene od dukata više radi ukrasa. Muška nošnja je bilo bijelo tkano platno….
Pročitaj više… →

Bog i Hrvati
Ivica Glavota – Knin 2016
Predstavnik branitelja Ivica Glavota u Kninu rekao je sljedeće;

“Slavimo 21. godišnjicu pobjede nad velikosrpskim pretenzijama. Kako ćemo slaviti? To je samo naša odluka. Svi oni koji ne žele slaviti “Oluju”, široko im polje. Uz vodstvo Franje Tuđmana, Oluja je bila najveći dragulj na kruni Domovinskog rata. Borba za suvremenu Hrvatsku Olujom nije završila, to je bio samo prvi čin. Drugi čin bi trebao biti borba za suvremeno društvo, a čin nije ni započeo. 21 godinu nakon što smo im omogućili da iz udobnih fotelja upravljaju državom, posvetili su se samo osobnom probitku”, rekao je.
“Fotelje su se koristile, a narod im je povjerovao. U jednom trenutku imamo više od četiri milijuna birača, pa se onda brisalo, svugdje, ali ne u Vukovaru gdje se postavljaju ploče na srpskom jeziku, a sve bez brisanja birača. Što nam to govori?”, zapitao se pred okupljenima.
“Mi smo vjerovali da će idući korak nakon Oluje biti napredak, a sada se Hrvatska priprema za primanje migranata jer Hrvatska stari, a isti ti koji ih primaju otjerali su naše mlade iz Hrvatske. Sabor je radio manje od dva dana tjedno, isto smo mogli i mi 1995. proglasiti kolektivni godišnji odmor. Bilo je takvih i tada, koji su imali drugih obveza od dolaska na prvu liniju”, kazao je.
“Kad postanete papci u svojoj državi, budite sigurni da ćete jednom biti papkari i ovce. Samo ako to dozvolite. Narode, ne dopustimo im da nas vuku za nos praznim obećanjima. Priznajem, uzeo sam sa svojom braćom oružje da zaustavimo srbočetničku hordu. Priznajem da bih to opet učinio još žešće. Ispričavam se svima kojima nismo bili u stanju pomoći od srbočetničkih hordi. Najviše se ispričavam tebi narode, jer nismo dovršili posao do kraja, pa sad moraš trpjeti ovakva sranja u vlastitoj domovini. Priznajem sve”, zaključio je Glavota čiji je govor više puta prekidan pljeskom.


Tak se negda pri nami delale

U Općini Budinščina, Krapinsko-zagorske županije smjestilo se živopisno mjesto Gotalovec.”Tak se negda pri nami delale” naziv je programa udruge Gotali koji je ostvaren u suradnji sa nekolicinom srodnih udruga te velikim angažmanom svih članova udruge na čelu sa predsjednicom Ines Kuna Lihtar. Bogat program koji se sastojao od sportskog dijela, posebice su bile zanimljive nesvakidašnja takmičenja u piljenju drva na “kozari”, bacanju “škornja z ramena”, “voženju tački” te potezanju “štrika prek potoka”.
U predivnom ambijentu Frideljovog mlina stariji su se prisjetili mladih dana, a mladi naraštaji kako vidjeti kako kako su se pilili trupci na hrušterici, prelo na kolovratu, pravila jabučnica na preši, mljelo žito u žrvnju, kako se pralo na potoku. U večernjem programu nastupili su gosti iz Slovenije, Kosova, Sikirevaca i Konjšćine.
Foto: Udruga Gotali


Zaštita baštine.

SLAMA – LAND ART FESTIVAL

SLAMA – land art festival umjetnički je koncept, koji objedinjuje istodobno manifestaciju i prostor umjetničkog djelovanja. Osim toga, spaja kulturnu i tradicijsku baštinu, koristeći prirodne resurse i promovirajući načela održivog razvitka. Na polju tik do parka prirode Kopački rit tjekom nekoliko dana gostujući umjetnici pod otvorenim nebom od tisuća bala slame izrađuju skulpture.
Udruga Sloma utemeljena je u ljeto 2007. godine poslije prve kiparske kolonije Slama 2006, inicirane kao privatni projekt, pod vodstvom Nikole Fallera, mog. kiparstva. Precizno su definirane namjere i plan razvitka, a kolonija je dobila međunarodni epitet već iste 2007. godine, Od tada do danas Udruga se afirmirala kao izrazito cijenjen i prihvaćen dio Osječko-baranjske kulturne scene.
Festival uspješno spaja suvremeni kiparski izričaj u slami, kao materijalu koji je ujedno karakterističan i tradicionalan u ovom podneblju s drevnim žetvenim običajima, čime ovaj lokalni i regionalni projekt poprima širu vremensku i geografsku dimenziju.
Umjetnici stvaraju vrijedna i originalna djela, koja nakon SLAME nastavljaju svoj život na brojnim javnim prostorima Baranje, čuvajući direktnu referencu na SLAMU i ujedno podižući estetsku razinu javnih prostora, čineći tako Baranju sve zanimljivijom turističkom destinacijom.
Međunarodna umjetnička ekipa okuplja se u Baranji sredinom mjeseca kolovoza, kada počinju s cjelodnevnim radom na polju; naglasak je na autorskom, ali i timskom radu.
Zadnji dan ove manifestacije rezerviran je za završnu svečanost, koja okupi veliki broj posjetitelja iz okolnih gradova i sela. Nastupaju razna kulturno-umjetnička društva, udruge, glazbeni izvođači i tradicionalni obrti regije, a sve uz bogatu trpezu kulinarskih delicija ovoga kraja.
U znak zahvlanosti, za žetvene plodove, najveća se skulptura, sa zalaskom sunca, spaljuje na očigled i oduševljenje svih posjetitelja.
Izvor:www.tzo-bilje.hr/slama


Najviše i najizoliranije selo na južnim obroncima Bjelašnice

Lukomir

Lukomir je planinsko selo koje se nalazi na južnim obroncima Bjelašnice na 1495 metara nadmorske visine, što ga čini najvišim naseljenim mjestom Bosne i Hercegovine i jedinim preko 1300 m. Lukomir je jedinstven po mnogo čemu, a ponajprije po kamenim kućama starim i preko 200 godina, koje su prekrivene šindrom od trešnjevine. Na osnovu stećaka koji se nalaze u selu i koji potiču iz 14. i 15. vijeka, vjeruje se da je selo bilo naseljeno i prije više stotina godina. Današnji stanovnici sela potomci su ovčara iz hercegovačkih sela Kamen i Žulj iz okolice Stoca, koji su zbog iznimno bogatih pašnjaka ovdje…..
Pročitaj više….. →

Seoske igre – Kmečke igre

Kmečke igre u susjednoj Sloveniji točnije u Čezsoči prikazale su stare tradicijske obrte, domaću hranu i gostoprimstvo. Igre su etonološki orijentirane, a takmičenje se odvijalo u četri discpiline. Dečki su se takmičili u rezanju drva, čišćenju oraha, a djevojke u sakupljanju oraha koji su bili skriveni u travi, te u ručnom pranju i sušenju rublja. Posjetitelji su uživali u domaćim okusima i izložbi tradicijskih obrta.


50. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA, Zagreb, 20. – 24. srpnja 2016.

Program 50. Međunarodne smotre folklora (MSF) trebao bi u prigodi visokog jubileja dostojno obilježiti Smotrin doprinos nacionalnoj kulturi zbog kojeg je 2014. odlukom Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba proglašena nacionalnim festivalom. 50. MSF treba podsjetiti na povijest i ulogu smotri folklora u Hrvatskoj te na promjene koje je doživjela tijekom vremena.
U programu 50. MSF nastupit će folklorna društva i pojedinci koji reprezentiraju različitosti hrvatske etnografske baštine (3 kulturne zone i brojna uža područja s osebujnim plesnim i glazbenim folklorom, nošnjom i običajima) te predstavnici nacionalnih manjina, Hrvata iz susjednih zemalja, iz iseljeništva i stare hrvatske dijaspore. Desetak ansambala predstavit će baštinu drugih naroda i kultura.
Više o smotri na – www.msf.hr
Galerija: ITALIJA, Cori, EGIPAT, Kairo, UKRAJINA, IRSKA, Rosinver, Koncert etnoglazbe – Ethno na putu u Hrvatskoj, BUGARSKA, Bistrica

Galerija: FRANCUSKA, La Grande, SLOVAČKA, Skalica, ŠPANJOLSKA, Mallorca, HKUD ‘Prigorec’, Lička izvorna skupina ‘Plješevica’, HSPD ‘Podgorac’



Stare krušne peći i lončarstvo – Rakalj

Ornela Škabić

Povijest kruha, pretpostavlja se, stara je 15.000 godina, kada se kruh spravljao miješajući vodu i divlje žitarice. Otada do danas pečenje kruha je evoluiralo u tri glavne faze:
1. Pečenje na nivou zemlje – najstariji je oblik ognjišta gdje se pomoću raznih oblika donjih i gornjih posuda, glinenih poklopaca, saća, kamenih ploča,…, peče u razini sa zemljom. To je bio prvi stupanj razvoja prema današnjim suvremenim pećima.
2. Komin (ognjište) – prostor za pečenje dignut iznad nivoa zemlje sa otvorenim ložištem. Princip pečenja je sličan pečenju na ognjištu
3. Krušne peći – Zatvoreni sustavi akumuliranja energije, koji kasnije zračenjem te iste energije omogućavaju pečenje kruha. Krušne peći pojavljuju se tek u novije vrijeme, u posljednjih 400 godina. U kasnijim godinama, pojeftinjenjem proizvodnje željeza, naročito poslije 1. sv. rata dobijamo klasične metalne peći za pečenje kruha.

Pročitaj više….. →

Letovanić za Vukovar i Smotra izvornog folklora Pokuplja, Posavine i Banovine

U Letovaniću pokraj Siska u sklopu humanitarne kulturno-turističke manifestacije Letovanić za Vukovar održano je natjecanje u starim športovima. Organizacija igara na obali rijeke Kupe pokazala se kao pun pogodak s obzirom na veliku vrućinu jer je voda ipak dvala osvježenje.
Natjecalo se u; povlačenju užeta, kamenu s ramena, skoku u dalj, skakanju u vrećama, piljenju drva, nošenju košare na glavi, nošenju jaja na žlici i hodanju na štulama. U ukupnom poretku pobijedili su treću godinu za redom Letovanci. Drugo mjesto osvojila je ekipa Š.U. Stjepan Grgac iz Petrovca, a treći su bili Š.U.
Osvježenje je bilo potrebno i učesnicima tradicionalne izvore smotre folklora Pokuplja, Posavine i Banovine. Domaćin HKUD „Poculica“ iz Letovanića ugostila je KUD Kolo iz Vukovara, KUD Moslavčanka iz Donje Gračenice te KUD Sv. Florijan Poljane Lekeničke. Smotra je protekla u lijepom ozračju u životopisnom ambijentu pješčane plaže rijeke Kupe. Nakon smotre mnogobrojni posjetitelji okupirali su kupalište i nastavili druženje uz glazbu kasno u noć.


Obitelj i kućanstva u Hrvatskoj

Obitelj, Rečica, Pokuplje, 1923.Tipologija obitelji i kućanstava u Hrvatskoj potkraj 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća bila je drukčija nego što se iz etnografske građe može naslutiti. Naime, u etnografskim izvorima, pa i u drugoj polovici 20. stoljeća, pretežu opisi velikih obitelji i kućanstava s više bračnih parova, tzv. zadruga, a gotovo potpuno izostaju opisi života u malim obiteljima koje su već početkom 20. stoljeća dominirale na širokom hrvatskom području. Ta građa na dvostruki način daje krivu sliku o kućanstvima u Hrvatskoj u tom razdoblju: s jedne strane daje dojam da su proširene obitelji dominirale, a s druge strane da su bile iznimno velike. Statistički izvori već za posljednja desetljeća 19. stoljeća bacaju sasvim drugo svjetlo na kućanstva u većini hrvatskih područja – pokazuju i mali broj zadruga i, općenito, pa i u zadrugama, mali broj ukućana. Nestajanje je zadruga teklo različitim tempom u različitim hrvatskim podrečaučjima: različiti geopolitički položaji, duga razdvojenost uprave u pojedinim područjima, razlike u njihovu uključivanju…….
Pročitaj više… →

Svatovi – “Ljubešnica”

Svadba u Ljubeščici, četrdesetih god. 20. st.Vjenčanja su iz praktičnih razloga bila najčešće u zimi. Tada, naime, još nisu postojali hladnjaci, a nije bilo ni ledenica, pa bi se u toplije doba godine pripremljena hrana brzo pokvarila. Svatovi su se održavali u razdoblju od Svih svetih strongdo adventa, a zatim je opet moglo biti samo snubokof, pa se opet počelo sa svadbama od Tri kralja (6. siječnja) pa sve do korizme……

Pročitaj više… →

Konavoska svadba – KUD “Stjepan Radić” Pridvorje

KUD “Sinj”

KUD Sinj

Kud Sinj je osnovan 27.listopada 2007.god. Od svog osnutka do danas KUD Sinj je nastupao na svim smotrama folklora u lijepoj našoj Domovini. Isto tako smo nastupali više puta u Republici Madarskoj i Austriji na poziv Gradišcanskih Hrvata 2011 god. imali smo zapažen nastup u Austrijskom glavnom gradu Beču. Puno nastupa smo imali u našoj županiji tj. u Splitsko-Dalmatinskoj i ostalim županijama diljem ljepe naše. KUD Sinj njeguje običaje sa prostora Cetinskog i Sinjskog kraja i cijele županije Splitsko-Dalmatinske. Plešemo nijemo Sinjsko kolo (dernek, Splitske plesove, Trogirski šotic, Vrlicko kolo, Kvadrillju i…..
Pročitaj više….. →

Salomon Berger


Samuel Berger

Malo je poznato da je utemeljitelj Etnografskog muzeja u Zagrebu Salomon Berger. Izraziti ljubitelj hrvatske etno baštine i promotor hrvatskih tekstilnih proizvoda temeljenih na tradicionalnim ornamentima. Čitajući njegovu biografiju dobivamo uvid u veličinu njegovog djela, no vidljiva je još jedna pojava koja se ni nakon 100 godina se nije promijenila, a to da u Hrvatskoj nema previše razumijevanja za poslovne ideje posebice one vezane za hrvatsku tradicijsku kulturu.
BERGER, Salomon, sakupljač narodnih rukotvorina (Mňešice, Slovačka, 25. II 1858 — Zagreb, 11. I 1934). Sin zemljoposjednika i trgovca Hinka. U djetinjstvu je naučio seoske poslove i zanate. Zbog rane očeve smrti prekinuo je školovanje u realci u Žilini te učio trgovački zanat u trgovini manufakturnom robom u Novom Mestu na Vahu. God. 1876. dolazi u Zagreb, zapošljuje se u trgovini te po ugledu na zagrebačkog trgovca Danu Hermana, a uz podršku Srećka Laya i Ise Kršnjavoga pokušava razviti industrijsku proizvodnju seljačkih rukotvorina koristeći hrvatsku narodnu ornamentiku. Otvorio je prvu tkalačku školu, koju je vodio samostalno 7 godina uloživši vlastiti kapital. God. 1903/1904. u njegovim radionicama bilo je zaposleno više od 600 seljačkih tkalja (poslije 2000 tkalja). Kao ugledan proizvođač tkanina bio je carski i kraljevski dobavljač, što svjedoči o kvaliteti njegovih proizvoda. Robu je prodavao uglavnom u inozemstvu, gdje ……
Pročitaj više….. →

Ivanje u Buševcu – Običaji kroz godinu

„Ivanje u Buševcu“ ponudilo je niz događanja kroz nekoliko dana. „Običaji kroz godinu“ kulturno umjetnički program osim domaćina Ogranaka Seljačke sloge Buševec na zasigurno jednoj od najljepših pozornica – Ljetnoj pozornici iza Doma kulture okupio je sljedeće goste: KUD „Obreška“ Donja Obreška, KUD „Horvati“ Horvati, KUD „Antun Klasnić“ Lasinja, KUD „Paurija“ Dubravci, KUD „Ivan Goran Kovačić“ Beravci te KUD „Mihovil Krušlin“ Šenkovec. Brojni gledatelji uživali su u nastupima, prekrasnim nošnjama i zaraznom veselom duhu folkloraša.


Priskanje vatre svetog Ivana Cvitnjaka

Hrvatsko kulturno prosvijetno društvo “Matija Gubec” povodom blagdana svetog Ivana Krstitelja, 25 lipnja organizirao je Priskakanje vatre svetog Ivana Cvitnjaka, na Etnosalašu Balažević. Ovaj drevni običaj se nekada organizirao po selima i salašima, nije bilo šora u selu na kojima se nije palila vatra. Vatra se u večernjim satima palila od svetog Ivana do Petrova. Sada je već polako zaboravljen i rijetko se prakticira.
Hkpd Matija Gubec


Pšenice su klasale

U ogranizaciji Folklornog ansambla “INSULA IVANICH” uz stručnu pomoć ravnateljice Muzeja Kutina Slavice Moslavac u Pučkom otvorenom učilištu Ivanić grada otvorena je 3.etno izložba “Pšenice su klasale”. Iznimno zanimljiva izložba koja prikazuje tradicalionalna oruđa i alate za obradu zemlje i njenih darova vraća nas u težačke dane. Iako danas u svijetu tehnike, modernih čuda i nevjerojatnih strojeva nešto ne nedostaje, nešto fali, nešto što su ta teška vremana imala, druženje, prijateljstva, zajedništvo…….


Lipo mi je i povolji mi je

U organizaciji KUD-a Sveti Rok – Brežani održani su 4.susreti kulturno umjetničkih društava “Lipo mi je i po volji mi je”. Uz domaćine KUD-a “Sveti Rok” Brežani nastupili su: KUD “Sveti Juraj” Draganić, KUD “Bratinečko srce” Bratina te KUD “Netretić” Netretić. Po završetku nastupa biran je najljepši par u narodnoj nošnji. Susreti su prošli u vrlo veselom ambijantu na nači kako to samo folkloraši mogu, uz poziv na sljedeće susrete gostima i publici se zahvalio se predsjednik KUD “Sveti Rok” Željko Grubač.


51. Smotra pjevačkih skupina i vokalnih zborova Karlovačke županje


ZAKUD Karlovačke županije

Održana 51. Smotra pjevačkih skupina i vokalnih zborova Karlovačke županije, posljednja ovogodišnja smotra u ciklusu županijskih manifestacija u suorganizaciji ZOAKD-a grada Karlovca i ZAKUD-a Karlovačke županije.
Ukupno 30 skupina koje su sudjelovale na smotri pokazale su zavidnu vokalnu kvalitetu i dokazale koliko je snažna ljubav prema pjesmi i pjevanju u našoj županiji.
Smotra se održavala dva dana u prekrasnom ambijentu Starog grada Dubovca nastupilo je 16 skupina u kategoriji izvorne pučke glazbe: Muška pjevačka skupina KUD-a župe „Sv.Rok“ Skakavac, Ženska pjevačka skupina KUD-a „Sv.Ana-Vučjak“ Karlovac, Ženska pjevačka skupina KUD-a župe „Sv.Rok“ Skakavac, Mješovita pjevačka skupina KUD-a „Lađevčani“ Lađevac, Ženska pjevačka skupina KUD-a „Mostanje“ Karlovac, Ženska pjevačka skupina KUD-a „Sv.Rok“, Brežani, Ženska pjevačka skupina KUD-a „Sv.Antun“ Zadobarje…….
Pročitaj više… →


Legenda o dolasku Hrvata: petorica braće i dvije sestre

Otokar Iveković

Legenda o dolasku Hrvata na naše prostore Europe potaknula je mnoge hrvatske slikare u 19. stoljeću da prema svojoj viziji prenesu tu legendu na platno. Tako su nastale slike Miickeov “Dolazak Hrvata u Hrvatsku 638. godine”, Quiquerezov “Dolazak Hrvata na sinje more” i Ivekovićeva slika “Dolazak Hrvata na more”. Ovaj ćemo put reći nešto o legendi o dolasku Hrvata kako ju je doživio i naslikao slikar Josip Franjo Mućke. Najprije nekoliko riječi o slikaru.
Rodio se i umro u Mađarskoj. Živio je od 1819. do 1883. (Nagyatad-Pećuh). Najveći dio života proveo je u Osijeku i Zagrebu. Poznati su ….
Pročitaj više… →

KUD “Slavonac” iz Forkuševaca

KUD Slavonac iz Forkuševca

Kulturno umjetničko društvo Slavonac iz Forkuševaca osnovano je 1974.godine. Djelujemo u četiri sekcije: folklorna,pjevačka,tamburaška,dramska. Sudjelovali smo na svim većim smotrama folklora u zemlji i inozemstvu (Đakovački vezovi,Vinkovačke jeseni,Miholjačko sijelo,Valpovačko ljeto,smotra folklora”Na Neretvu misečina pala”,smotra folklornih pjevačkih skupina Slavonije,Baranje i Srijema “Brodsko kolo”,smotra folklora “Zlatna berba” u Rakitovici,smotre folklora u Pitomači, Bektežu, V.Kopanici, Harkanovcima, Ernestinovu, Ferdinandovcu, Pleternici, Gorjanima, Belom Manastiru, Velikoj, Topolju (crkveno pjevanje), D.Motičini, zatim u Zagrebu na Međunarodnoj smotri folklora i snimanju emisije “Šokadijo,dok ti ime traje” u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog i brojni drugi nastupi)…….
Pročitaj više….. →

“Igra kola” – Ogulin 2016


Igra kola

Već 20 godina, svakog prvog vikenda u lipnju, u Ogulin dolazi preko tisuću folkloraša, čuvara folklorne tradicije i kulturne baštine iz čitave Karlovačke županije i drugih krajeva Lijepe naše, koji sa sobom donose pjesme, plesove, običaje te svoje zavičajne narodne nošnje. Kao čuvari folklorne tradicije i sjećanja na neka prošla vremena, sudionici se svake godine iznova trude prezentirati se na ogulinskoj smotri u što boljem svjetlu i podijeliti bogatstvo svoga tradicijskog blaga sa svima nama.
A tako je bilo i ove godine, na jubilarnom 20. “Igra kolu”. Ova velika manifestacija je protekla dva vikenda brojnim programima, izložbom o povijesti smotre, malim “Igra kolom”, koncertom duhovnih napjeva, revijom narodnih nošnji Karlovačke županije te nastupima 36 kulturno umjetničkih društava obogatila kulturni program u našem gradu i doprla do srca svih sudionika i posjetitelja…….
Pročitaj više….. →

Predstavljamo KUD “Stjepan Radić” Pridvorje

KUD Stjepan Radić

Kulturno-umjetničko društvo “Stjepan Radić” osnovano je 1996. godine no ta godina ne označava početak folklorne djelatnosti u Pridvorju.
Pridvorje – jedno od sela na krajnjem jugu Hrvatske, nekoć, u vrijeme Dubrovačke republike, bilo je upravno središte cijelih Konavala. Ta tradicija stolovanja dubrovačkog kneza, koji je s obronaka nadgledao razvitak cijelog ovog kraja, ostavila nam je u naslijeđe obvezu gajiti sve tradicijske vrijednosti koje svjedoče o kulturi konavoskog čovjeka. Ta kultura nastala je upravo kao plod njegova svakodnevnog življenja i stvaranja. Osnivanje KUD-a značilo je obnovu folklornog stvaralaštva koja u Pridvorju ima stoljetnu tradiciju.
Tradicija folklornog stvaralaštva i djelovanja razvila se tijekom godina te se s koljena na koljeno prenijela sve do danas. Među prvim velikim nastupima najznačajniji bio je onaj u Beču s početka 20. stoljeća, kao i nastup na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1977. godine.
Pročitaj više… →

Porez i daće

Kmet

Da su se vlasti u bilo koje vrijeme bliže i dalje prošlosti i te kako pokušavale opravdati svoje namete vidljivo je iz djela knjige “Hrvatska opetovnica” tiskane za vrijeme vladavine Austro-Ugarske monarhije. Što se u međuvremenu promjenilo? Višestruko su narasle daće, porezi, nameti, izmišljen je veliki broj imenica, zamjenica, nije porez nego prirez, taksa, biljeg, …..

Na ništa se ljudi ne tuče više nego na porez i daće. Pri to udri u hvalu dobrih starih vremena, kao da se onda nije plaćalo poreza. Ali ta dobra stara vremena nisu ništa predrasuda starijih ljudi. Jer vrieme napreduje, a samo oni koli to napredovanje ne vide, i koji ga, bud sa slabe pameti, bud sa starih nogu, ne mogu sliediti, pa zaostaju, hvale stara vremena i jauče koliki je to danas teret sa porezom i daćom. Istina,….

Pročitaj više….. →

Prisjećanje na reviju narodnih nošnji – Ogulin -2016

Sljedećeg vikenda u Ogulinu održati će se jubilarna, 20. smotra izvornog folklora Karlovačke županije “Igra kolo” Ogulin 2016. Na bogatstvo narodnih nošnji Karlovačke županije, prikazano je na velikoj Reviji narodnoj nošnji u Parku kralja Tomislava u Ogulinu, 2011. godine podsjeća nas ZAKUD Karlovačke županije.


Komarevački umjetnici – Antolčićevi nasljednici


OŠ Komarevo

Biti inovativan i kreativan, jedinstven u prezentaciji kulture i tradicije, s naglaskom na osobnost jednog od najvećih Hrvatskih ilustratora, kipara i grafičara Ivice Antolčića izazov je koji je sa velikim uspjehom odradila OŠ Komarevo. Ravnateljica Gordana Vasić uz pomoć učiteljice Sanje Jinek osmislila je projekt u sklopu kojeg je održana priredba u Kristalnoj kocki vedrine u Sisku, pod pokroviteljstvom Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport, branitelje i civilno društvo Grada Siska. Tema školskog kurikuluma jesu tradicijske vrijednosti tako da je na priredbi sve bilo u tom duhu. Recitacije, plesovi, pjesme, igrokaz vrlo dobro ukomponirani u zanimljivu cjelinu, iza koje je bio vidljiv profesionalan pristup ugodno su iznenadili prepunu dvoranu. Naglasak na darovite učenike bio je sastavni dio priredbe, a daljnji poticaj u radu osim ravnateljice i nastavnika škole pružio je i Ivica Antolčić obrativši se nazočnima……
Pročitaj više….. →

KUD “Slavko Janković” Šiškovci

Šiškovci

Organizirano djelovanje folklornog društva u Šiškovcima počinje oko 1935.g. kada je društvo nastupilo na smotri folklora u Vinkovcima. Slijedili su nastupi na smotrama u Babinoj Gredi, Privlaci, Njemcima i Županji,a 1939.g. na poziv učitelja Adama Ace Jemrića – Keljina društvo je nastupalo u Petrovaradinu.
Društvo je djelovalo sve do Drugog svijetskog rata kada je došlo do stanke, a nakon rata nastavljeno je sa radom slabijeg intenziteta.
1.veljače 1972.g. društvo je osnovano pod nazivom „Društvo ogranak seljačke sloge“, a 1973. je registrirano. Na skupštini društva 16.3.1974.g. društvo je promjenilo ime u Amatersko folklorno društvo „Slavko Janković“.
Slavko Janković volio je Šiškovce, po majci je bio iz Šiškovaca (Jemrić – Keljin). Tadašnji stariji članovi društva bili su njegovi suvremenici i sjećaju se brojinih sijela koje je Slavko organizirao u selu kada je dolazio na „ferije preko leta kod svog bać Andrije – Keljinog“.
Pročitaj više….. →

Pulena – zaštitnik i ukras broda

Pulena2Još u najranijem dobu brodovi su na pramcima postavljali izrezbarene likove-glave mitoloških nemani ili patrona zaštitnika. Odatle potječe naziv “pramčana figura”, “pramčana glava” ili pak samo “glava”. Također i ukras (i termin) “oči broda” potjecao je “iz pogleda” figure na pramcu. Običaj postavljanja likova (figura) na pramce brodova spada u vid ukrašavanja, a poznat je još i starim narodima. Običaj je nastao u starom vijeku, a obuhvaćao je isticanje likova mitoloških nemani, likova istaknutih vođa i najčešće personificiranih božanstava. Postavljanje likova božanstava poteklo je iz preporuke…..
Pročitaj više… →

Šibeniče, ti si stina

U povodu Dana Šibensko-kninske županije, sinoć je na Trgu Republike Hrvatske održana 10. smotra izvornog folklora “Šibeniče, ti si stina”.


“Desetu godinu za redom ovom manifestacijom nastavljamo njegovati i čuvamo od zaborava tradicijsku kulturnu baštinu Šibensko-kninske županije s kojom se ponosimo. Hvala vam, što njegujete kulturnu baštinu svoga mjesta i kraja i što ste dio te prebogate baštine donijeli večeras u Šibenik, sjedište Županije, koji u ovoj godini slavi svoj veliki jubilej – 950. obljetnicu prvog pisanog spomena grada.”, rekao je župan Goran Pauk zaželjevši dobrodošlicu svim sudionicima smotre i brojnoj publici. Na smotri su nastupili; KU „Šibenske šuštine“, Šibenik, KUD „Spužvar“, Krapanj-Brodarica, DFA „Zvončići“-KUD „Kralj Zvonimir“, Knin, KUD „Dinara“, Kijevo, KUD „Koralj“, Zlarin, KUD „Sv. Ilija župa Kljaci“, Kljaci, KUU „Bezdan“, Pirovac, KUU „Zvona Zagore“, Mirlović Zagora, KU „Vodiške Perlice“, Vodice, Etno udruga „Petrovo polje“, Ružić, KUD „Bedem“, Grebaštica, KUU „Miljevci“, Miljevci, KUD „Dubrava“, Dubrava kraj Šibenika , KUD „Naši korijeni“, Kljake i KUD „Koledišće“ Jezera te gostujuća društva: KUD „Paurija“ Dubravci (Duga Resa) i KUD „Kuševac“, Kuševac (Đakovo).

KOLO OKO BARE

U organizaciji KUD “SVETA ANA” Radikovci održana je smotra folklora “KOLO OKO BARE” u prepunom Mjesnom domu Radikovci. Osim domaćina nastupili su KUD ʺDUKATIʺ SVINJAREVCI, KUD ʺIVO ČAKALIĆʺ KAPTOL, KUD ʺMLADI ŠOKCIʺ DUBOŠEVICA i KUD ʺMATIJA GUBECʺ DONJI MIHOLJAC.


DANI IVANA MERZA

U spomen na Ivana Merza u organizaciji KUD-a „Zov zavičaja“ održana je smotra folklora. Mnogobrojne goste na početku je pozdravio je potpredsjednik KUD-a Vinko Mršić, naglasivši važnost očuvanja običaja i tradicije te dodao kako se svojih korijena i običaja ne treba sramiti, već naprotiv kako se njima treba ponositi. Program koji je uslijedio pokazao je da su doista narodni običaji ponos svakog kraja, bez obzira iz kojeg podneblja dolazili. Nastupili su najprije mladi tamburaši KUD-a „Tančec“ iz Jalševca Nartskog pod vodstvom Saše Šimića, potom KUD „Izvor“ iz Viškova podred Rijeke, čiji članovi čuvaju običaje Bosanske Posavine, potom KUD „Resnik“ sa zapaženom koreografijom Resničke svadbe. Predstavili su se i članovi Udruge Hrvata BiH Rugvica sa svojim izvornim folklorom, a zatim KUD „Božo Račić“ iz Bele Krajine u Sloveniji. Pravu buru oduševljenja izazvala je završna izvedba u kojoj je nastupila Udruga „Kalinka“ iz Čakovca, koja okuplja predstavnike ruskog govornog područja iz Međimurja, a koja se predstavila s bogatom koreografijom Ruske svadbe.
Izvorni članak….. →

42. smotra dječjeg folklora Karlovačke županije

Smotra
Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti Karlovac i ZAKUD Karlovačke županije organizirali su u Domu Oružanih snaga “Zrinski” 42. smotru dječjeg folklora Karlovačke županije. To je najmasovnija i najveselija županijska smotra. Ukupno će nastupiti više od 500 malih folkloraša iz dječjih folklornih skupina iz sedamnaest udruga s područja Karlovačke županije. Gosti smotre su KUD “Ady Endre” iz Koroga i KUD “Mate Balota” iz mjesta Rakalj u Istri. Ispred Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja smotru će pratiti selektor Goran Knežević. Najuspješniji dječji ansambli predstavljat će Karlovačku županiju u lipnju na Dječjem festivalu u Kutini i u rujnu na Dječjim vinkovačkim jesenima.
Pogledaj galeriju….. →

Svim majkama, bakama sretan Majčin dan



Palagruška regata je održana prije 420 godina davne 1593.

Gajeta

Liber Comiciae, sadrži najstariji dokument o regati gajeta falkuša od Komiže do Palagruže. Godine 1593., na dan deveti mjeseca svibnja, u središtu komune kojoj pripada otok Vis — u gradu Hvaru — sastavljen je popis sedamdeset i četiri vlasnika gajeta falkuša koje će početkom toga ribolovnog mraka sudjelovati u regati od Komiže do Palagruže. Na znak topovskog hica 20. svibnja 1593. godine krenula je iz Komiže armada od 74 falkuše predvođena ratnom galijom prema 42 milje udaljenom otoku Palagruži. Za America’s Cup najstariju internacionalnu regatu s 159 godina tradicije su čuli svi, oko nje se danas okreću stotine miliona dolara. Koliko je ljudi čulo za Komišku regatu koja se održala te davne 1593. kada su se Amerikanci nazivali indijancima a nacionalno plovilo im je bio kanu od bizonove kože i što smo mi učinili na promociji toga događaja od prije 420 godina?…..
Pročitaj više….. →

Tavankut – Selo koje spaja privredu i umjetnost
Tavankut
Pročitaj više….. →